POTRAGA ZA „MORSKIM MASLINAMA“ Institut za oceanografiju i ribarstvo moli javnost za pomoć u pronalaženju plodova posidonije

SPLIT – Krajem proljeća i početkom ljeta pažljiviji promatrači na jadranskim plažama mogu uočiti neobičan prirodni fenomen. Institut za oceanografiju i ribarstvo (IZOR) uputio je javni poziv svim kupačima, roniocima i nautičarima da obrate pozornost na površinu mora, plićake i obalu. Traže se, naime, plodovi posidonije – strogo zaštićene i najpoznatije jadranske morske cvjetnice.

Plodovi koji izgledaju poput maslina ključ su opstanka

Posidonia oceanica endemska je vrsta Sredozemnog mora čije livade predstavljaju pluća našeg mora i jedno od najvažnijih obalnih staništa. Iako se najčešće širi nespolno, rastom rizoma po morskom dnu, spolno razmnožavanje ključno je za stvaranje novih genetskih kombinacija i naseljavanje novih područja.

Kako prepoznati plod? Plod posidonije izgledom podsjeća na malu zelenu maslinu, zbog čega nosi pučki naziv „morska maslina”. Zahvaljujući mesnatom i spužvastom omotaču, plod pluta morem sve dok se ne otvori, nakon čega sjemenka pada na dno u pokušaju da razvije novu biljku.

Međutim, ovakvi nalazci u prirodi izuzetno su rijetki. Cvatnja posidonije često je lokalna i oskudna, masovne cvatnje događaju se rijetko, a stopa preživljavanja mladih izdanaka u prirodi izrazito je niska. Upravo zato znanstvenicima je dragocjen svaki podatak s terena.

Klimatske promjene i misterij Jadranskog mora

Važnost ovog istraživanja potvrđuje i nedavno objavljeni znanstveni rad u prestižnom časopisu Communications Earth & Environment, u kojem su sudjelovali i stručnjaci splitskog Instituta. Istraživanje je analiziralo masovnu cvatnju posidonije nakon povijesnih morskih toplinskih valova koji su pogodili Sredozemlje u ljeto 2022. godine.

Analizom podataka s 442 lokacije diljem Mediterana, znanstvenici su došli do intrigantnih zaključaka:

• Masovni odgovor na stres: Cvatnja je zabilježena na čak 76 % istraženih lokacija, posebice u zapadnom Sredozemlju. Vjerojatnost cvatnje bila je značajno veća u područjima pogođenima ekstremnim temperaturama.
• Jadranska anomalija: Za razliku od ostatka Mediterana, u Jadranskom moru nakon ljeta 2022. godine nije zabilježena cvatnja posidonije.

Znanstvenici ističu kako pokretače ovih procesa tek treba u potpunosti razjasniti, a pretpostavlja se da veliku ulogu igraju regionalne mikroklimatske razlike, ali i specifična genetska struktura jadranskih populacija.

Kako se uključiti?

Kako bi se bolje razumjelo ponašanje ove dragocjene morske trave u našem moru, Institut poziva građane da postanu dio znanstvenog tima na terenu.

Ako tijekom boravka na moru uočite „morske masline“, fotografirajte ih i zabilježite točnu lokaciju (mjesto) nalaza, te podatke pošaljete Institutu za oceanografiju i ribarstvo. Vaš mali doprinos može otkriti velike tajne jadranskog ekosustava.

D.G.