Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju u sklopu projekta NutriGel rade nešto jako zanimljivo. Naime, razvijaju održivo gnojivo iz biomase meduza i rebraša!
Nema tome ni nekolokog godina da s ribari diljem Istre javljali kako iz mora više ne izvlače samo ribu jer su u njihovim mrežama završavale tone meduza. Teške želatinozne mase punile su mreže, trgale opremu, usporavale rad i stvarale štetu, ističe u priopćenju IRB.
Danas se ta morska biomasa na IRB-u istražuje kao potencijalna sirovina za poljoprivredu jer sadrži dušik i fosfor, elemente ključne za rast biljaka!
"Meduze i rebraši najčešće se doživljavaju kao problem za morski okoliš, ribarstvo i turizam. No, u projektu NutriGel želimo pokazati da biomasa morskog podrijetla može postati vrijedan resurs za razvoj održivog gnojiva“, istaknula je voditeljica projekta Tjaša Kogovšek.
Zašto je to sve skupa bitno? Pa zato što narasla potreba za novim gnojivima takva jest upravo zbog pritiska na proizvodnju hrane. Pritom se konvencionalna gnojiva oslanjaju na neobnovljive izvore poput fosfatnih stijena, a projekt NutriGel povezuje ekologiju mora, kemiju i održivu poljoprivredu kako bi ponudio ekološki prihvatljivu alternativu i pridonio kružnom gospodarstvu.
"Potvrdili smo da se dušik i fosfor mogu taložiti u kontroliranim uvjetima te da se može dobiti materijal bez neželjenih onečišćenja u talogu, što je važan korak prema sigurnom proizvodu“, objašnjava Kogovšek.
Budući da su rebraši u nekim područjima postali invazivni i štetni, znanstvenici ovim pristupom pokušavaju preokrenuti priču u korist obnovljivih izvora. Prvi korak je potvrda samog koncepta, sljedeći je pronalazak partnera za razvoj procesa prema široj primjeni te ispitivanje može li se sličan postupak primijeniti i na drugim vrstama biomase, odnosno drugim organskim supstratima koji bi mogli poslužiti kao izvor hranjiva.
Projekt je vrijedan 49.974 eura i provodi se od lipnja 2025. do srpnja 2026. godine. Financira se sredstvima Europske unije kroz Mehanizam za oporavak i otpornost (NextGenerationEU), a poziv u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
J.T.
SPLIT – Krajem proljeća i početkom ljeta pažljiviji promatrači na jadranskim plažama mogu uočiti neobičan prirodni fenomen. Institut za oceanografiju i
Rezultati istraživanja pokazuju da ljušture malih kapica dobro bilježe okolišne uvjete, ali ne uvijek tijekom cijele godine. Primjerci s Brača
Ova vrsta može narasti do gotovo šest metara ukupne duljine i doseći težinu od oko 340 kilograma, a sam rep
Vatrenjača predstavlja ekološki rizik zbog potencijalnog negativnog utjecaja na autohtone vrste riba. Nedostatak prirodnih predatora koji bi kontrolirali njezinu populaciju
Jadranski web portal
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
