Postoji nada da će se periska oduprijeti smrtonosnom parazitu
OMIŠ - Znanstvenici su obišli jednu od rijetkih preživjelih jedinki plemenitih periski u Jadranu koja zahvaljujući njihovoj brizi i učinkovitom čeličnom kavezu nastavlja život na ušću Cetine.
Posjet školjkašu imena Nova nada bio je šlag na kraju dvodnevnog znanstvenog skupa projekta Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru, održanog u Omišu, objavila je Javna ustanova More i krš na svojim stranicama.
Zaron do jedne od svega dvadesetak preživjelih jadranskih jedinki, nekoć brojne plemenite periske Pinna nobilis, dao je nadu svim uključenima u veliki međunarodni projekt da će se po zakonima evolucije ta vrsta oduprijeti smrtonosnom parazitu Haplosporidium pinnae i ponovno ukrasiti morska dna širom Mediterana.
Prije tri dana u Omišu je započeo međunarodni dvodnevni skup znanstvenika angažiranih na zaštiti plemenite periske. Domaćini iz JU More i krš, uz domaće su ugostili također talijanske i španjolske znanstvenike.
Uz izlaganja partnera na projektu, pripremili su obilazak jedne od rijetkih preživjelih jedinki u Jadranu, koja zahvaljujući brizi znanstvenika i učinkovitom čeličnom kavezu, nastavlja život na ušću Cetine.
Mediteranski znanstvenici posljednjih godina ulažu velike napore u postavljanje i analizu kolektora ličinki te pronalazak i očuvanje živih jedinki. Projekt Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ugledate li negdje na morskom dnu živu perisku, znajte da ste pronašli nešto vrijedno, poručuju iz JU More i krš. Možda je to živa plemenita periska ili rijetka vrsta Pinna rudis.
Kako biste razlikovali ove vrste, obratite pozornost na raspored i brojnost bodlji. U Pinne rudis bodlje su robusnije i smještene u 5-8 redova, dok su u plemenitoj perisci bodlje nježnije, manje i gusto raspoređene. Također, Pinna rudis se često nalazi u pukotinama stjenovitog dna, a plemenita periska voli sedimentna tla.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ: