POSLUŠAJMO IH Ljušture školjaša pričaju nam važnu priču: "Što im usporava rast i kako podnose promjene u moru?"

Rezultati istraživanja pokazuju da ljušture malih kapica dobro bilježe okolišne uvjete, ali ne uvijek tijekom cijele godine. Primjerci s Brača rasli su brže od onih iz sjevernog Jadrana i imali su drugačiji izotopni potpis.

Institut za oceanografiju i ribarstvo sudjeluje u istraživanjima koja daju važan znanstveni doprinos. Razvijaju i primjenjuju metode koje pomažu bolje razumjeti biologiju školjkaša, osobito gospodarski zanimljivih vrsta. Takvi podaci važni su za održivije upravljanje prirodnim populacijama, ali i za procjenu mogućnosti uzgoja školjkaša u Jadranu.

U istraživanju provedenom na uzorcima prikupljenima tijekom 2024. i 2025. godine, u sklopu projekta #RIBAR, financiranog kroz Next Generation EU i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.–2026., znanstvenici su dobili prve vremenski usklađene podatke o stabilnim izotopima kisika i ugljika u ljušturama male kapice (Mimachlamys varia) iz sjevernog Jadrana i s otoka Brača.

Dobiveni podaci uspoređeni su s dobro istraženom kraljičinom kapicom (Aequipecten opercularis) i s rezultatima oceanografskog modela ROMS. Time se provjerilo koliko geokemijski zapis u ljušturi male kapice odgovara stvarnim promjenama temperature i saliniteta mora te kako se rast ove vrste razlikuje između različitih dijelova Jadrana.

Na Braču rastu brže nego na sjevernom Jadranu

Rezultati pokazuju da ljušture malih kapica dobro bilježe okolišne uvjete, ali ne uvijek tijekom cijele godine. Primjerci s Brača rasli su brže od onih iz sjevernog Jadrana i imali su drugačiji izotopni potpis. To je važno za razumijevanje ekologije ove vrste, ali i za buduća istraživanja njezina mogućeg uzgoja, jer može pomoći u prepoznavanju područja i razdoblja u kojima su uvjeti za rast povoljniji. Više o rezultatima pročitajte u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Regional Studies in Marine Science na poveznici.

Posebno je zanimljiv nalaz iz sjevernog Jadrana, gdje su kapice 2024. godine pokazale izraženije usporavanje rasta tijekom ljeta, dok su ranijih godina rasle i tijekom ljetnih mjeseci. To bi moglo biti povezano s iznimnom pojavom morske sluzi uzrokovane cvjetanjem fitoplanktona u ljeto 2024. godine. Taj nalaz ponovno pokazuje da morska sluz ne utječe samo na izgled mora i doživljaj plaža, nego može imati posljedice i za organizme koji žive na morskom dnu.

J.T.