POPLAVE I SUŠE Ekstremna klimatska kriza u Australiji izaziva bijes zbog neaktivnosti vlasti

AUSTRALIJA – Nezapamćene oborine i rekordna vrućina obilježile su zabrinjavajući početak 2022., uz sve više poziva svjetskim čelnicima da se pozabave klimatskom krizom.

Posljednjih mjeseci, koji su donijeli rekordnu kišu, rekordnu vrućinu i šesto masovno izbjeljivanje Velikog koraljnog grebena, Australija je doživjela zabrinjavajući početak godine. Dok su dosad nezapamćene oborine rezultirale razornim poplavama duž istočne obale, drugi dijelovi zemlje doživjeli su najsušnije ljeto u posljednjih nekoliko desetljeća.

Ti su se događaji poklopili s atmosferskim fenomenom La Niña, koji se razvio u studenom i obično je povezan s vlažnijim ljetom diljem istočne Australije. No, naizgled neprestano ekstremno vrijeme ove godine ostavilo je mnoge Australce beskućnicima, malodušnima i bijesnima zbog namjernog nedostatka klimatskih mjera od strane savezne vlade.

Između 23. i 28. veljače, atmosferska rijeka poput “tsunamija s neba”, poplavila je dijelove jugoistočnog Queenslanda s više od jednog metra obilne kiše. Najmanje devet ljudi je poginulo, a procjenjuje se da je poplavljeno oko 15.000 domova u Brisbaneu, glavnom gradu države. U samo šest dana palo je gotovo 80% prosječne godišnje padaline u gradu!

Kiše su se zatim preselile na jug, opustošivši gradove na sjeveru Novog Južnog Walesa. Niski grad Lismore suočio se s najvećom poplavom u modernoj zabilježenoj povijesti, preplavljujući kuće i uništavajući središnju poslovnu četvrt. Pojavile su se uznemirujuće snimke stanovnika koji su se nasukali na krovovima zbog brzog porasta vode, prenosi The Guardian.

Klimatski znanstvenik sa Sveučilišta u Melbourneu, Dr Andrew King, rekao je da je obično teško odrediti učinak klimatskih promjena na ekstremne oborine. – U Australiji imamo vrlo veliku varijabilnost od godine do godine, što znači da je teško izvući jasan signal klimatskih promjena. Ali za kratkotrajne ekstremne kiše se već može reći da su učinak klimatskih promjena – rekao je.

Klimatske promjene povećavaju rizik od toplinskih valova, šumskih požara i jakog intenziteta oborina – istaknuo je Neil Plummer, konzultant u Monash Climate Change Communication Research Hubu.

Navodi da će rizik od ovih ekstremnih događaja u budućnosti, uvelike ovisit o tome u kojoj će mjeri zemlje, uključujući Australiju, smanjiti svoje emisije ugljika i praksu krčenja šuma.

Unatoč hitnom pozivu na povećanje klimatskih mjera, Morrisonova vlada planira smanjiti godišnju potrošnju na klimu ako se vrati na vlast nakon sljedećih saveznih izbora, koji bi trebali biti u svibnju. Također je potaknuo da se ublaži tekst izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama u kojemu stoji da Veliki koraljni greben još nije u krizi.

Postupci koalicijske vlade posebno su neugodni u svjetlu ekstremnih situacija kao što su šumski požari, suše i kuge miševa, koje su mnogi Australci doživjeli posljednjih godina, a razaranja iz 2022. tek su najnoviji dodatak svemu nabrojanom. Mnogi sad već vide, da je situacija hitna, klimatski hitna.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Australski gradovi potopljeni, drugi put u mjesec dana