Ponikvarsko jezero, prirodni fenomen čija veza s morem možda nije očita, no ona ipak postoji!
Jezero Ponikve očarava iznad i ispod površine. Jezero je to koje nastaje i nestaje.
Raznobojno lišće u igri svjetla i sjene odlična je kulisa za ljubitelje podvodne fotografije ili videa. Ronioci iz cijele Hrvatske, ali sve češće i inozemstva dolaze zaroniti kad čuju da su se Ponikve napunile. Roniti u takvom ambijentu predstavlja i svojevrsni izazov.
- Mislim da smo kolega Zdravko Vulinović i ja prvi put zaronili 2006. godine. I onda smo se čudili se kompletnom drveću, stazicama, cvijeću pod vodom - kazao je za emisiju More Danijel Frka, ronilac.
- Krošnje drveća koje su pola pod vodom, pola iznad vode vam često puta skrivaju od pogleda mjesto gdje ste zaronil pa treba malo truda i malo plivanja dok ne nađete put kako da se vratite na obalu. Ali, u svakom slučaju mislim da je većini ronioca to izuzetno zabavno i interesantno, potpuno nešto drugačije od ronjenja u moru - dodaje Danijel Frka.
Za razliku od morskih dubina, ronioci ovdje ribu neće susresti.
- Izvori putem kojih voda dolazi, tj. procijeđuje se iz gornjih jezera na Grobničkom polju - nisu toliko široki da bi iz nekakvih riječica ili potoka došla i riba.
I nije Ponikvarsko jezero samo fotogenično, jednom godišnje posluži i kao poligon hrabrim pripadnicima HGSS-a.
- Nemamo puno puta priliku to napraviti pa koristimo ovu situaciju da dođemo i odradimo vježbu potrage za nestalom osobom. Svi su oduševljeni, ovo je baš prirodni fenomen i ovo je nešto što se gotovo ne može vidjeti. Tako da smo godinama čekali priliku da dođemo ovdje zaroniti. Tko je ronioc, ovo je san snova - kaže voditelj ronilaca HGSS-a Vladan Štrigo.
Hrabriji kupači, promotori zdravog življenja i zimskog kupanja, Opatijski kukali morsku su obalu zamijenili ovim krškim čudom.
- To je neopisivo uživanje, neopisivo! To je tako lijepo, dolje trava, zelenilo, nema pijeska, nema kamena, nevjerojatno - kaže Matija Škalem, Opatijski kukali.
Profesor Bore Štrbac upoznaje nas s posebnostima ovoga jezera kojega sad ima - sad nema.
- To je jedan prirodni fenomen zakona spojenih posuda. Kad se na Grobničkom polju popune kaverne, polako se spušta do ove dvije najniže točke. Ovo je otprilike nekih sedamdesetak metara nad morem - objašnjava.
Veza Ponikvi i mora na prvi pogled možda nije očita, no ipak postoji!
Prirodoslovac, geograf, planinar i putopisac Dragutin Hirc potkraj 19. stoljeća bilježio je: "U prvoj polovici 19. stoljeća voda je tako bila visoka da je došla do prvih kuća da su stanovnici morali svoje bačve vina vezivati konopima, a zadnji put je zabilježena '72 godine i negdje, kažu stari ljudi, '56 godine".
Ljubitelji prirode dolaze uživati u svježem zraku i šetati osam kilometara dugom edukativnom stazom. Jer, uz nestajuće jezero naići ćete i na 600 biljnih vrsta, a u zabačenijim predjelima i na vuka, risa i medvjeda.
A.B.
PROČITAJTE JOŠ: