DUBROVNIK - Početkom Nove godine, jedan je nesretni Bosanac i Hercegovac poginuo zbog selfija na stijenama iznad plaže u Dubrovniku. Plaže do koje se dolazi kroz vrata probijena u zidinama Starog grada, a koja kao prolaz prema pomorskom dobru MORAJU, sukladno zakonu biti otvorena.
Grad Dubrovnik, da bi oprao sebe od odgovornosti, na vrata je (ilegalno i na svoju ruku) postavio lokot i tako isključio opće dobro iz upotrebe, tobože zbog sigurnosti. A isti taj Grad ničim i nikad nije upozorio prolaznike, pa tako strane i domaće, na višejezičnom natpisu i crvenim oznakama (koliko god da ih treba), kako je izlazak na more i dubrovačke stijene tijekom jakog juga opasno po život i da svatko, tko to napravi, radi na vlastitu odgovornost.
Pojavljuju se priče o "vandalizmu" i "sankcioniranju vandala" kad se radi o provaljivanju i piljenju lokota koji brane građanima prolaz na pomorsko dobro. Od kad je prof. Igor Legaz sam priznao da je on to napravio, treba jasno istaknuti da je isti čovjek pravomoćno dobio ama baš svaku sudsku presudu gdje je radio isto; pilao i rušio ograde, katance, vrata i ostale barijere koje ometaju građane kretanju pomorskim dobrom.
Netko je u obranu katanca na vratima postavio komentar: "Pa tuda djeca svakodnevno prolaze u školu, što ako prođu kroz Bužu i odnese ih more?". Jednako glupo, ali i legitimno je postaviti zaštitne mreže i katance na prozore i balkone svih stanova viših od drugog kata, pa onda tako i postaviti pitanje: "Školska djeca s roditeljima svakodnevno žive na višim katovima nebodera. Što ako padnu preko ograde?" Edukacija i znakovi upozorenja su u ovim slučajevima sasvim dovoljni!
Članak 4. stavak 5. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kaže: "Pomorsko dobro je u upotrebi svih i svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom u skladu s njegovim osobinama, prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drukčije propisano."
Članak 5. stavak 1.: "Pomorsko dobro je izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.", stavak 3: "Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost."
Članak 8., stavak 9.: "U upravljanju pomorskim dobrom potrebno je ponajprije osigurati slobodan pristup javnosti moru i obali, osigurati da briga za okoliš bude uključena u pravila upravljanja i korištenja pomorskog dobra te ograničiti linearno širenje urbanističkog razvoja i stvaranje nove prometne infrastrukture duž obale."
Članak 197. , stavak 1.6: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja bez pravne osnove propisane ovim Zakonom:ograničava i/ili isključuje opću upotrebu pomorskog dobra (članak 12. stavak 1. točka 5.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 6000,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Prema tome, baš NITKO nije izuzet od poštivanja zakona koji je na snazi od srpnja 2023. godine. Grad Dubrovnik nije Dubrovačka Republika, a Mato Franković bi trebao znati kako nije knez samostalne države već gradonačelnik grada u sastavu Republike Hrvatske, čije je zakone dužan poštivati jednako kao i svi ostali njeni građani.
Jurica Gašpar, prof.
PROČITAJTE JOŠ:




© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev