2 min. čitanja

PODZEMNI SVIJET KRŠA Miljacka III

PODZEMNI SVIJET KRŠA Miljacka III
Foto: Nenad Buzjak

Špilja Miljacka III (Špilja pod slapom) otkrivena je slučajno 1998. godine prilikom pregleda obale rijeke Krke podno sedrene barijere slapa Miljacka. Smještena je u samom toku rijeke Krke. Posebnost špilje je njena, za špilje u sedri poprilično velika, duljina od 113 m. Duboka je 6,6 m. Dostupna je samo ronjenjem. Za povišenog vodostaja ulaz u špilju nije moguć. Hidrološki uvjeti još su jedna zanimljivost špilje jer na tom dijelu voda teče i kroz špilju i po površini, koritom rijeke Krke, dakle na dvama nivoima.

Prema svojoj morfologiji, špilja Miljacka III jednostavna je špilja jer osim glavnog kanala nema duljih bočnih odvojaka. Špilja je stalni izvor, a voda se u njoj javlja i kao cijednica i prokapnica. U proširenjima kanala nalaze se obilne taložine siga u obliku stalaktita, saljeva i sigastih kora po stijenkama kanala.

Špilja je oblikovana u naslagama sedre (izduženog sedrenog tijela), koja je vjerojatno holocenske starosti, točnije: duž kontakta između sedre i matične stijene preko koje je sedra taložena. U matičnoj stijeni nalazimo, kao rezultat erozije, mikroreljefne oblike, korito i vrtložne lonce.

Glavnina špilje oblikovana je u sedri, koja je u usporedbi s matičnom podlogom mekša, pa na nju jače djeluje erozija. Pored erozije, kanal povremeno oblikuje i urušavanje, pa se u sastavu sedimenta na dnu javlja kršlje i stjenoviti blokovi sedre.

U špilji Miljacka III zabilježeni su erozijski ostaci sedimenata koji se nalaze po čitavom profilu kanala (na podu, bokovima i stropu). Ti su sedimenti vjerojatno taloženi u geološkoj prošlosti špilje u freatskim (potopljenim) uvjetima. S obzirom da su freatski sedimenti špilje Miljacka III taloženi i na stalaktitima koji nastaju u vadoznim (zračnim) uvjetima, može se zaključiti da je špilja prolazila kroz više etapa izmjene vadoznih i freatskih okolišnih uvjeta.

Istraživanje laminiranih špiljskih sedimenata i stalaktita u potopljenom dijelu kanala špilje Miljacka III ukazalo je na rekristalizaciju siga uslijed cirkulacije porne vode, što je problem kod određivanja starosti uzoraka.

U špilji Miljacka III utvrđene su, pričvršćene za potopljene stijenke špilje, neobične organske bijelo do žućkasto obojene formacije. Analiza tih formacija pokazala je da se radi o antozojskom tipu kolonija u kojima je vjerojatno udruženo više od trideset vrsta bakterija. Više o špilji Miljacka III pročitajte OVDJE.

Sponzorirani sadržaj

PROČITAJTE JOŠ:

PODZEMNI SVIJET KRŠA Špilja Miljacka II
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.