2 min. čitanja

OPOŽARENI MASLINICI - Kako obnoviti izgorjele masline?

OPOŽARENI MASLINICI - Kako obnoviti izgorjele masline?
Foto: Valentin Krtalić/Agroklub

Ako stablo nije potpuno spaljeno, pričekajte s procjenom do prve obilnije kiše te budite oprezni kod formiranja izdanaka.

Što i kako napraviti s opožarenim maslinicima koji su velikim dijelom nastradali u ovogodišnjim katastrofalnim požarima diljem Dalmacije, ponajprije će ovisiti o stupnju i obliku oštećenja. Ovisno kakvo je oštećenje, kakav je stupanj tog oštećenja treba poduzeti određene radnje, piše portal Maslina.

Najprije bi trebalo procijeniti je li nužno obaviti potpunu regeneraciju debla ili će se pristupiti sanaciji po skeletnim granama, uklanjanjem nagorenih i suvišnih grana.

Ako se radi o potpunoj regeneraciji stabla, takav se postupak može provoditi odmah skidanjem i uklanjanjem cijelog stabla u razini tla.

U proljeće iduće godine iz panja će izaći na desetine i više mladih izdanaka, koji se selektivno ostavljaju

Prve godine se ostave svi izdanci, da bi se postupnim prorjeđivanjem u slijedećih 3-4 godine dobila nova krošnja, sa 3, do najviše 4 prostorno raspoređena, i dobro njegovana izdanka po obodu panja.

Kod formiranja izdanaka treba dobro pripaziti da oni budu što više u tlu, nikako na ostacima panja, jer su takvi izdanci jači i teže se lome.

Što se tiče sanitarnog reza kod nepotpuno izgorenih stabala, u praksi je vrlo teško odmah nakon požara uočiti granicu između nagorenog ili izgorenog i zdravog dijela. Zbog tog razloga, maslinari najčešće ne žure s rezidbom, jer tek nakon prve obilnije kiše, maslina će iz zdravog dijela izbaciti nove mladice i na taj način znatno olakšati maslinarima posao oko procjene koliki je radikalni rez potreban ili koji oblik sanitarnog reza treba napraviti.

Najčešće se primjenjuje povratni rez, po skeletnim granama bližim deblu. Znači, nagorene grane i grane s napuklom korom treba skidati do zdravog tkiva. Rane koje su nastale nakon rezanja, posebno one veće, poželjno je premazati voćarskim voskom.

Umjesto borova sadimo rogače

Najčešći uzrok požara su borove šume, taj tzv. alepski bor koji uopće nije poželjan za naše mediteransko područje. Kaže se da je to autohtona vrsta, ali on to sigurno nije, on je donesen na ova naša područja.

Ispod tog bora kaže se da se stvara humus, ali kakav humus, to je zakiseljeno tlo, i kako ispod njega raste hrast crnika (česmina) i ostala makija. Toga sigurno nema. Osim toga ispod bora nakuplja se veliki sloj iglica, koji je dimna bomba i lako zapaljiva.

Optimalno bi bilo kad bi na ovim područjima bio zastupljen hrast crnika (česmina), planika, mirta. Pa i pinija je daleko bolja i korisnija od alepskog bora. Kad nastane požar i kad se zapali bor, njegove šiške u vatri pucaju kao bomba i "zasijavaju" površinu, a zna se znanstveno da jedan bor može proizvesti 25 do 105 tisuća sjemenki, dok je nakon požara mladih borića po hektaru od nekoliko tisuća do milijun.

Učinak alepskog bora negativan je na ostale autohtone vrste

U Izraelu nakon velikih požara koji su prije bili, veliki je dio posađen sa rogačem, koji je otporan na požare.

Kod formiranja izdanaka treba dobro pripaziti da oni budu što više u tlu, nikako na ostacima panja, jer su takvi izdanci jači i teže se lome.

Ako se radi o potpunoj regeneraciji stabla, takav se postupak može provoditi odmah skidanjem i uklanjanjem cijelog stabla u razini tla.

I.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.