O smeću u Dubrovniku raspisao se i New York Times: "Smeće jedne zemlje može biti smeće druge zemlje"

DUBROVNIK - Dužnosnici u hrvatskom Dubrovniku, nisu uspjeli pronaći nikakvo blago u ogromnoj količini smeća koje je ovaj tjedan isplivalo na obalu grada, koji se često naziva Biserom Jadrana i koji je obično preplavljen turistima. Smeće je uglavnom dolazilo iz Albanije, o ovom problemu piše i ugledni The New York Times.

Nevrijeme u Jadranskom moru uzburkalo je njegove vode, a snažne južne struje donijele su tone smeća, rekao je gradski dužnosnik, na dvije glavne turističke atrakcije: plažu Banje i Stari grad grada.

- Prema oznakama i pronađenim materijalima, velika većina ostataka izgleda potječe iz Albanije - rekla je u srijedu Marija Paić Bačić, predstavnica Grada Dubrovnika.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je da su sve gradske službe, uključujući radnike za sanitaciju i lučke radnike, uključene u operaciju čišćenja.

- Ekipe za čišćenje započele su rad rano ujutro, rekao je Denis Raos, šef tima za čišćenje u povijesnom središtu grada, za HRT.

Gospođa Bačić rekla je da su kamioni s odvozom smeća zakazani za sljedeća dva do tri dana te da će obala brzo biti očišćena od smeća — uglavnom plastike, ali i metala i medicinskog otpada.

Iako su članovi organizacije za recikliranje rekli da će pokušati neke plastične predmete prenamijeniti u korisne, nije bilo jasno što bi se moglo spasiti.

Recikleri i ekipe za čišćenje stekli su mnogo iskustva, jer Jadran godinama istovara tone smeća na obale Dubrovnika.

Mapiranje smjera smeća - Satelitsko praćenje?

Jadransko more je zatvoreno, osim uskog ulaza na peti talijanske čizme, pa su predvidljive struje olakšale mapiranje smjera smeća.

- Dubrovnik već desetljećima ima problem s otpadom tijekom zimskih mjeseci - rekao je u srijedu lokalni turistički vodič Ivan Vuković.

To je više od smeća, rekao je, dodajući da je vidio životinje koje su doplovile na južne obale Mljeta, obližnjeg otoka.

Plastični otpad posebno je osjetljivo pitanje u Dubrovniku, gradu s 42.000 stanovnika, koji je 2020. godine potpisao obvezu smanjenja plastičnog otpada. Iako je sam grad malen, godišnje primi 4,5 milijuna noćenja turista, koji stvaraju mnogo plastičnog otpada.

Svake godine deseci milijuna tona plastike uđu u Zemljina mora i oceane. Ukupno se procjenjuje da se manje od 10 posto globalnog plastičnog otpada reciklira, dok se ostatak odlaže na odlagališta, spaljuje ili ispušta u okoliš. Prema znanstvenicima, te su plastike postale vodeća prijetnja morskom životu.

Gradonačelnik Franković rekao je da je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova već dugo u pregovorima s Albanijom jer "znamo odakle dolazi smeće."

Rekao je da je ministarstvo ponudilo financijsku pomoć Albaniji kako bi joj pomoglo u upravljanju otpadom u zemlji.

- Vidimo samo smeće koje izlazi na površinu, ali zabrinjavajuća količina tone i ostaje na morskom dnu - rekao je.

Albanska ambasada u američkom glavnom gradu Washingtonu, nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Župan Dubrovačko-Neretvanske županije, Blaž Pezo, rekao je HRT-u da će problem riješiti samo prekogranična suradnja.

No, jedno rješenje koje je predložio bilo je satelitsko praćenje "kako bi se pokušalo uhvatiti taj otpad dok je još na otvorenom moru", piše The New York Times.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

U Dubrovniku prikupljeno 30 kubnih metara smeća iz Albanije

Čak 30-ak metara kubnih plastike i drva koje je more nanijelo uslijed jakog juga iz Albanije, prikupljeno je u akciji čišćenja, potvrdila je direktorica komunalne tvrtke Čistoća Dubrovnik Mihaela Mikulandra. “Iz Porta je skupljeno oko 20 metara kubnih plastike i biljnog otpada, a s područja Posata još desetak metara kubnih

Morski HRJosip Tokić