NAFTNI BRODOVI U SJENI Kako mračna flota potkopava globalni poredak na morima

Gotovo 300 međunarodnih trgovačkih tankera danas plovi svjetskim morima pod lažnim zastavama ili s krivotvorenim podacima o registraciji, upozorava izraelska tvrtka za pomorske analitike Windward. Krajem 2025. godine oko 285 tankera emitiralo je AIS signale s lažnim tvrdnjama o državnoj pripadnosti, unatoč sve intenzivnijim međunarodnim pokušajima suzbijanja takvih praksi.

Prema Windwardu, riječ je o obrascu izravno povezanom s trgovinom pod sankcijama, a čak 91 posto tih brodova već je sankcionirano od strane zapadnih vlasti. Ipak, nastavljaju ploviti – nevidljivi, formalno „bez države“, ali itekako aktivni.

Kako funkcionira “mračna flota”

Ovi brodovi koriste sofisticirane metode prikrivanja:

• manipuliraju AIS sustavima, obveznom sigurnosnom tehnologijom namijenjenom sprječavanju sudara,
• potpuno gase signal ili lažiraju lokaciju, prikazujući se kao da plove tisućama kilometara dalje,
• koriste lažne zastave ili se predstavljaju kao drugo plovilo.

Stručnjaci upozoravaju da su mnogi od tih tankera tehnički jedva plovni, bez valjanog osiguranja i registrirani preko fiktivnih tvrtki koje služe isključivo za prikrivanje stvarnog vlasništva. Teret se često prebacuje s broda na brod usred mora, dodatno brišući trag porijekla nafte.

Fenomen se dramatično proširio nakon američkih sankcija Rusiji 2022. godine, a isti mehanizmi kasnije su masovno korišteni i za iransku i venezuelansku naftu.

Venezuela, nafta i nova crvena linija

Unatoč sankcijama, vlada Nicolása Madura uspjela je godinama plasirati naftu na globalno tržište upravo preko mračne flote. Prema podacima OPEC-a, proizvodnja nafte u Venezueli porasla je oko 25 posto u posljednje dvije godine.

No nedavna zapljena tankera Skipper mogla bi označiti prekretnicu.

- Trošak poslovanja s Venezuelom upravo je znatno porastao - izjavila je Claire Jungman, direktorica za pomorske rizike u analitičkoj tvrtki Vortexa. „Ovi operateri su otporni, ali ni oni ne žele izgubiti cijeli brod. Fizička zapljena je sasvim druga razina rizika.“

Slučaj Skipper: brod koji je prešao granicu

Windward je, koristeći satelitske snimke, rekonstruirao posljednje tjedne plovidbe tankera Skipper, koji je ranije bio poznat kao M/T Adisa. SAD su ga sankcionirale još 2022. godine zbog povezanosti s mrežom krijumčarenja nafte za iransku Revolucionarnu gardu i Hezbollah.

U trenutku zapljene brod je:

• lažno signalizirao da se nalazi uz obalu Gvajane,
• plovio pod lažnom zastavom Gvajane, iako ta država s brodom nema nikakve veze,
• nosio oko 2 milijuna barela teške sirove nafte.

Prema dokumentima venezuelanske državne kompanije PDVSA, oko polovice tereta pripadala je kubanskom državnom uvozniku nafte.

- Prilično je smjelo. Lažno označen brod koji se ‘pojavljuje’ na naftnom polju države čiju zastavu krade – to je ekstremno kršenje pomorskih pravila. - rekao je analitičar Windwarda.

Ogroman profit, ogroman rizik

Crno tržište venezuelanske nafte prodaje se i 15 dolara po barelu jeftinije od legalne, kaže naftni stručnjak sa Sveučilišta Rice. No nakon zapljene Skippera, očekuje pad cijena ilegalne nafte jer će se kupci povlačiti pred rizikom zapljene.

Pitanje je hoće li SAD ići dalje – prema sustavnoj pomorskoj blokadi, kakva je svojedobno uvedena Iraku 1990-ih. Takav potez mogao bi imati i globalne posljedice po cijene goriva, što čini političku odluku osjetljivom.

“Pomorsko piratstvo” ili kraj sive zone?

Maduro je zapljenu nazvao „činom međunarodnog piratstva“, tvrdeći da je posada oteta i da je „otvorena nova era kriminalnog pomorskog nasilja na Karibima“.

S druge strane, čelnica venezuelanske oporbe Maria Corina Machado pozdravila je odluku Washingtona:

- Režim koristi prihode od ilegalne nafte za represiju, a ne za gladnu djecu, učitelje ili bolnice.

Simbolika je snažna. Još je 1975. osnivač OPEC-a Juan Pablo Pérez Alfonzo venezuelansku naftu nazvao „Đavoljim izmetom“ – bogatstvom koje donosi i prokletstvo.

Zaključak: More bez pravila

Mračna flota nije samo problem sankcija. Ona potkopava cijeli sustav međunarodnog pomorskog prava, briše odgovornost država zastave i povećava rizik od ekoloških katastrofa.

Zapljena Skippera možda je tek jedna epizoda. Ali ako postane presedan, svijet bi mogao ući u novu fazu pomorskog nadzora – gdje brodovi bez identiteta više neće prolaziti ispod radara.

Milo Miklaušić, kap.