Masovni pomor ribe u gornjem toku Neretve: "Bahat odnos investitora u BiH prema rijeci"

U gornjem toku rijeke Neretve, nedaleko od hidroelektrane "Ulog" kod Kalinovika nedavno je primijećen masovni pomor ribe. Mještani i lokalni ribari upozoravaju na velike količine mrtve ribe uz obalu, dok ekološke udruge ukazuju na moguću vezu s puštanjem u rad ove hidroelektrane.

Ugledni bosanskohercegovački akademik Muriz Spahić, eminentni stručnjak i hidrolog, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, komentirao je za portal Radiosarajevo.ba najnovija događanja na Neretvi.

– Masovni pomor ribe u gornjem toku Neretve, u blizini hidroelektrane "Ulog", potvrđuje ranija upozorenja stručne javnosti o ozbiljnim ekološkim rizicima u ovom području. Trenutačno se još uvijek ne zna pouzdano uzrok pomora, jer se čeka mišljenje nadležnih institucija koje provode analize uzoraka vode i uginule ribe. Rezultati tih analiza bit će ključni za utvrđivanje neposrednih razloga ove ekološke nesreće. Informacije koje imamo odnose se na velike količine uginule ribe, rakova i drugih plivajućih vodenih organizama. Postoje indicije da su nastradali i zoo- i fitobentoski organizmi, koji se sporo obnavljaju, a predstavljaju hranu ribama i drugim vodenim vrstama, upozorava profesor Spahić, tražeći odlučne reakcije institucija.

Akademik Spahić ističe kako već sada nije potpuno zadovoljen ekološki standard i uvjeti koje propisuju europske direktive, a na koje su obvezni koncesionar i investitor.

- Posebno zabrinjava bahat odnos investitora prema rijeci, jer se nizvodni tok od HE "Ulog" prema Federaciji BiH tretira kao da je riječ o odvodnom kanalu, a ne o jednom od najznačajnijih prirodnih tokova naše države.

Još je problematičnije to što je koncesija dodijeljena stranom investitoru, što dodatno otežava mogućnost da se Bosna i Hercegovina zaštiti i nadoknadi nastalu štetu. Ovaj događaj je upozorenje da je Neretva izrazito ranjiva i da svako zanemarivanje ekoloških standarda ima dugoročne posljedice ne samo po riblji fond, nego i po cjelokupan prirodni hidroekološki sistem. Neophodno je da se zaštita okoliša shvati kao prioritet, u skladu s evropskim i domaćim propisima, ali prije svega u interesu očuvanja prirode i građana Bosne i Hercegovine - zaključuje profesor Spahić.

D.G.