Malo mjesto nedaleko od Trogira i dalje čuva ribarsku dušu

Iako ribe ima manje nego nekada, vjeruju da ribarstvo neće izumrijeti dok se znanje prenosi na mlađe generacije. Mladi Luka Radić u ribolov ide s ocem i djedom.

Vinišće, malo mjesto nedaleko od Trogira, ima oko 700 stanovnika koji danas uglavnom žive od turizma i maslinarstva. No ribarstvo, po kojem je mjesto bilo nadaleko poznato, i dalje se održava i to zahvaljujući onima koji more ne napuštaju ni u zoru ni u starosti.

Neno Mlačić bacio je mrežu na njemu poznatoj pošti. Kad god vrijeme i obveze dopuštaju, more je njegova svakodnevica.

- Pretežno kad je lijepo vrijeme svako jutro idem na more. Ulov? Nije više kao prije, nema ribe kao nekad, ali ide se - kaže za Dnevnik HRT Mlačić.

Njegov prijatelj Željko Frančešević dodaje da ulov možda nije velik, ali veselje ostaje.

- Nije puno, ali čovika veseli - kratko poručuje.

Dok je mladih, ribarstvo neće nestati

Iako ribe ima manje nego nekada, Vinišćani vjeruju da ribarstvo neće izumrijeti dok se znanje prenosi na mlađe generacije. Mladi Luka Radić u ribolov ide s ocem i djedom.

- Lovim s didon i tatom. Nekad ulovimo malo, nekad više, ovisi - kaže Luka.

U mjestu kažu da ih upravo takvi prizori uvjeravaju da ribarska tradicija ima budućnost.

Sjećanja na bogatija ribarska vremena

Devedesettrogodišnji Ante Pažanin pamti dane kada je ribarstvo bilo glavni izvor života u Vinišću.

- Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije bilo je više mreža potegača, a poslije Drugog svjetskog rata pojavile su se plivarice. Svi su živjeli od ribe - prisjeća se Pažanin.

Dodaje da je Vinišće oduvijek bilo ribarsko, pomorsko i težačko mjesto – more je, kaže, othranilo generacije.

Pomorci, masline i vino za kućni stol

Vinišće je poznato i po pomorcima. Andrija Kustura, 88-godišnjak, proveo je 35 godina na brodu „Veli Jože“.

- Ja u penziju, on u rezalište, kaže uz osmijeh za Dnevnik HRT Mlačić, prisjećajući se broda.

Masline i smokve danas su češće od vinograda, iako je mjesto ime dobilo po vinu. Ipak, gotovo svaka kuća još uvijek napravi barem nešto vina – za sebe i goste, uz ribu na stolu.

Malo djece, ali nada ostaje

U Vinišću i danas radi četverogodišnja osnovna škola, iako je djece malo. Predsjednica Mjesnog odbora Mia Maić kaže da u školi i vrtiću ima po petnaestak djece.

- Ima godina kad broj raste, pa malo stagnira, ali nadamo se da će rasti - kaže Maić.

Mještani ne sumnjaju da Vinišće ima budućnost. Čak i kad zima stegne i more podivlja, ova uvala ostaje siguran zaklon i, kako kažu, ugodno mjesto za život.

I.B.