Prosječne neto plaće na hrvatskim otocima nastavile su rasti te su u 2024. godini dosegnule 1.050 eura, čime su se znatno približile nacionalnom prosjeku od 1.171 euro. Pritom čak sedam otočnih gradova i općina – Sutivan, Cres, Punat, Mali Lošinj, Rab, Krk i Tkon – bilježi plaće iznad državnog prosjeka, pokazuje Vladino Izvješće o provedbi Zakona o otocima za 2024. godinu.
Najviše prosječne neto plaće zabilježene su u Sutivanu, gdje su dosegnule 1.633 eura, dok se na začelju ljestvice deset vodećih otočnih jedinica nalazi Korčula s 1.104 eura. Razlika između najniže i najviše plaće iznosi gotovo 530 eura.
U odnosu na 2023. godinu, raspon plaća dodatno se proširio, a rast je u svim vodećim sredinama bio dvoznamenkast. Sutivan je u godinu dana skočio s 1.239 na 1.633 eura, Cres s 1.060 na 1.267 eura, Punat s 1.091 na 1.214 eura, Rab s 1.085 na 1.209 eura, dok je Tkon porastao s 967 na 1.173 eura. Povećanja se kreću između 15 i 25 posto.
Prema Izvješću, visoke plaće u Sutivanu, Cresu i Puntu potaknute su razvojem luksuznog turističkog smještaja i pratećih usluga, dok su općine s nižim primanjima više oslonjene na masovni turizam, prerađivačku industriju ili komunalne djelatnosti te imaju kraću turističku sezonu.
Gospodarska slika otoka ocijenjena je izrazito pozitivnom. Od 2016. do 2024. broj poduzetnika porastao je za 40 posto, a broj zaposlenih za 38 posto. Rast zaposlenosti na otocima čak je snažniji nego na kopnu, dok se nove tvrtke osnivaju gotovo jednakom dinamikom.
U 2024. godini otočni poduzetnici ostvarili su prihode od 2,7 milijardi eura, što je rast od 11,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno su od 2018. do 2024. uprihodili 13,5 milijardi eura. Broj poduzetnika povećan je na 5.887, a zaposlenih na 28.816.
Najvažnije gospodarske djelatnosti na otocima su turizam, trgovina, građevinarstvo, prerađivačka industrija te administrativne i pomoćne usluge, koje zajedno ostvaruju oko 80 posto ukupnih prihoda.
Za razliku od kontinentalne Hrvatske, gdje broj učenika kontinuirano pada, otočni školski sustav u posljednjem je desetljeću zadržao stabilnost. Broj učenika kreće se između 10.400 i 10.800 godišnje, a u razdoblju od školske godine 2013./2014. do 2024./2025. smanjen je za svega 1,25 posto. U istom razdoblju Hrvatska je ukupno izgubila više od 61 tisuće učenika.
Broj djece upisane u vrtiće raste već treću godinu zaredom, no unatoč tome populacija djece u dobi od jedne do šest godina bilježi blagi pad.
Država je u 2024. godini u razvoj otoka uložila 527,3 milijuna eura, od čega je više od 500 milijuna bilo bespovratno. Iako je to manje nego prethodnih godina, ulaganja i dalje premašuju pola milijarde eura godišnje. Od 2006. do 2024. u otoke je ukupno uloženo 6,09 milijardi eura, od čega više od četiri milijarde tijekom mandata vlada premijera Andreja Plenkovića.
Unatoč pozitivnim trendovima, Izvješće upozorava na niz izazova. Smještaj u domovima za starije na otocima pokriva tek 2,13 posto populacije starije od 65 godina, što je ispod državnog i europskog prosjeka. Iako je većina otočana priključena na javnu vodoopskrbu, manje od polovice ima pristup sustavu odvodnje.
Nedovoljno se koristi i potencijal obnovljivih izvora energije, a stopa odvojenog prikupljanja otpada ostaje niska, prenosi HRT.
I.N.
PROČITAJTE JOŠ:
Josip Tokić
Jedan od naših "najsamotnijih" otoka, tajanstvene i prekrasne Unije, jučer također nisu zaobišle snježne pahulje. Nestvarno djeluje večernja
CRES - Hrvatske otoke, pa i onaj najveći, Cres, rijetko viđamo pod snijegom. Tako je jučerašnja snježna idila bila atrakcija,
Snijeg je prisutan u velikom dijelu zemlje, između ostalog i na riječkom području, u Istri, u Hrvatskom primorju, ali i
Psi su skriveni od očiju javnosti, teren je ograđen bodljikavom žicom, a smješteni su u otvorenom kavezu s boksovima bez
Jadranski web portal
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
