2 min. čitanja

Koralji stari 400 milijuna godina

Koralji stari 400 milijuna godina
Photo: NP Mljet / Petar Kružić

U Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu u povodu njegove 172. obljetnice, ali i godine posvećene zaštiti koraljnih grebena, postavljena je izložba “Koralj izvađen iz mora”. Njome se željela skrenuti pažnja na ugroženost koralja zbog klimatskih promjena i onečišćenja mora. Izloženi su mnogobrojni oblici i vrste koralja, među kojima su i najstariji, stari 400 milijuna godina.

– Već u kambriju su se pojavljivali organizmi slični koraljima, koji su se nazivali Arheociatide. Oni su bili određene nakupine slične današnjim grebenima, da bi se tijekom paleozoika koralji počeli pojavljivati u svom pravom obliku, rekla je Katarina Krizmanić, autorica izložbe koralja.

Tu su i mlađi koralji iz razdoblja paleozoika, mezozoika i kenozoika koji se pojavljuju u naslagama. S obzirom na građu, koralji se svrstavaju u dvije skupine: okto i heksa koralje.

– U svijetu postoji nešto više od šest tisuća različitih vrsta koralja. Kod nas u Jadranu ih ima više od 50 vrsta različitih, a najpoznatiji je koralium rubrum-crveni koralj. Njegovo iskorištavanje poznato je stoljećima – govori Krizmanić za HRT.

Vadili su ih najprije u okolici Dubrovnika, kod Koločepa. Lastovci su bili poznati po koraljarstvu, a potom Zlarinci.  Zlarin je otok koji danas  povezujemo s koraljima. Za lov na kureju, kako su ga nazivali, koristili su INŽENJ – Andrijin križ s kamenom i mrežama. Takav način vađenja prijetio je izlovu koralja pa prelaze na prva ronjenja. Danas njihovu opstanku prijeti ljudski nemar.

Photo: NP Mljet

– Oni za svoj rast traže optimalnu temperaturu između 23 i 26 stupnjeva. Podnose i nižu do 18 stupnjeva, a kako rastu u simbiozi s algama, trebaju biti u svjetlosnoj zoni do koje prodire svjetlost što je maksimalno 80 metara, ističe Krizmanić.

U Jadranu je najpoznatiji crveni koralj koji je ugrožen iako pripada zaštićenim vrstama kao i najveći koraljni greben u Velikom jezeru na otoku Mljetu. Koraljima u svim morima na svijetu prijeti nova opasnost – izbjeljivanje.

– Uslijed zagađenja i globalnog zatopljenja, događa se da koralj odbacuje alge, a one im daju boju. Koralji, pogotovo tropski, poznati su po divnim bojama. Kad jednom odbace te alge teško ih je vratiti natrag i dolazi do procesa izbjeljivanja, nakon čega koralji na određen način ugibaju, ukazuje Krizmanić.

Uz koralje i njihov nastanak vezane su mnogobrojne legende pa i ona o Perzeju koji je Meduzi odrubio glavu. Od njezine krvi nastao je crveni koralj. U prošlosti, koralj  ima mitsku auru i smatralo se da štiti od bolesti i zla pa se od njega izrađivao različit nakit. Zanimljivo je da su ga najviše nosili u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Do 18. stoljeća mislilo se da je koralj biljka koja se okameni vađenjem iz mora, no potom se spoznalo da je riječ o životinji.

HRT

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.