Komiška udruga zvoni na uzbunu: "Centar „Modra špilja“ – Biševo je omča oko vrata otočana, bilježi strašne gubitke"
Foto: Facebook (Pero Zanchi)
Pero Zanchi iz GI Svezak navodi kako Centar za posjetitelje "Modra špilja - Biševo" generira gubitak od 400.000 eura GODIŠNJE i ukupni petogodišnji minus od 2.000.000 eura javnog novca.
Iz Građanske incijative objašnjavaju kako prema njihovom mišljenju ključ problema leži u činjenici da su u pratećim studijama izvedivosti i projekcijama ranije predviđeni iznimno optimistični scenariji posjećenosti i prihoda na temelju kojih su odobrena europska sredstva. To se, kažu izjalovilo.
- No, EU financira samo građevinsku izgradnju na papiru, a hladni pogon, logistika i fiksnih 300.000 eura za plaće zaposlenih (naspram svega 60.000 eura prihoda) padaju na teret našeg proračuna! Najveći apsurd je što Grad taj centar sada ne smije jednostavno zatvoriti jer bi prema strogim pravilima EU morao vratiti svih 2,45 milijuna eura natrag u Bruxelles. Taj je projekt time postao ozbiljno opterećenje i omča oko vrata našem Nautičkom centru, a ceh danas plaćaju svi mještani iz lokalnog proračuna - upozoravaju.
Foto: Facebook (Pero Zanchi)
"Krpala nas je Županija"
Iz Inicijative stoga kažu kako su od mirnog kolovoza u svega dva mjeseca stigli do - sloma u listopadu!
Potaknuti nedavnim prekidom sjednice Gradskoj vijeća, građanska inicijativa SVEZAK pokreće i službenu proceduru i upućuje Zahtjeve za pristup informacijama (ZPPI) prema Gradu Komiži i Nautičkom centru.
- Tražit ćemo točan uvid u dokumentaciju i troškove za Centar „Modra špilja“ – Biševo, čija je vrijednost ugovorena na tadašnjih 27,13 milijuna kuna (oko 3,6 milijuna eura). Nositelj projekta bio je Grad Komiža s partnerima (JU More i krš, Plavi svijet i TZ Komiža), a sve je nadgledao državni SAFU.
Službeni podaci tvrde razotkrivaju da je proračunska konstrukcija od samog početka bila nestabilna te se u krpanje financijskih rupa naknadno morala uključiti i Splitsko-dalmatinska županija s ukupno gotovo 44 tisuće eura kroz tri odvojene injekcije do kraja 2022. godine.
Foto: Facebook (Pero Zanchi)
Dva poučka za Biševo: Kako se upravlja turizmom i poviješću?
Uz najave strože građanske kontrole potrošnje javnog novca iz GI navode i dva modela:
"Poučak s Caprija (Logistika): Pogledajte priloženu fotografiju luke Marina Grande na slavnom talijanskom otoku Capri. Ta slika govori više od tisuću riječi. Tamo sustav funkcionira kao na tekućoj vrpci: turist ne može kupiti kartu samo za špilju, nego jedinstvenu ulaznicu koja u sebi drži sve otočke sadržaje, a sinkronizirana logistika automatski preusmjeravaju ljude gore u unutrašnjost otoka, puneći restorane i suvenirnice. A kako je to izvela bivša vlast na Biševu? Potpuno obrnuto. Kao što se vidi na drugoj slici, uvala Mezuporat ljeti ključa od brodica i gužve na moru. No, umjesto cjelovite strategije, dopušteno je da privatni izletnički gliseri samo "dojure", pogledaju špilju na moru i odmah odvedu ljude s otoka. Nabavljena električna vozila stoje sa strane jer sustav nije povezan. Nama na otoku ostaje nula eura izvanpansionske potrošnje, a na leđima proračuna ostaje fiksni hladni pogon. Preslikati model s ovako razvijenog otoka na pusti otok bez cjelovite logističke strategije, bio je projekt od samog početka osuđen na propast."
Poučak s Golog otoka (Mračni turizam): Smatramo da se u sklopu projekta morao prepoznati i neiskorišteni potencijal povijesnog turizma, umjesto da se u potpunosti zaobilazi povijesna crtica – činjenica da se upravo tu, na lokalitetu Poje na Biševu, nalazio veliki vojni zarobljenički logor iz Drugog svjetskog rata. Primjer Golog otoka u Hrvatskoj zorno pokazuje kako se takva teška povijest može dostojanstveno i stručno iskoristiti u turističke i edukativne svrhe – kroz dokumentarne projekcije, kino izvedbe pri samom dolasku i vođene memorijalne rute, što privlači posjetitelje s visokim pijetetom. Pravi, opipljivi dokaz te prešućene povijesti je i sama makadamska cesta od uvale Mezuporat do Poja, koju su 1944. godine izgradili upravo ti zarobljenici. Činjenica da posjetitelji danas prolaze tom trasom, a da im nitko kroz stalni postav Centra ne objašnjava tko je i kako tu cestu uopće probio kroz kamen, dokaz je potpunog nedostatka vizije. Na taj način konačno bi se odgovorio i na brojna tiha nezadovoljstva i zahtjeve koje u našoj zajednici slušamo već godinama – da se ovim prešućenim zbivanjima napokon javno iskaže dužan ljudski i civilizacijski pijetet.
- Da se umjesto guranja teških tema pod tepih na Biševu osmislio sličan povijesni postav unutar zgrade i uvela jedinstvena ulaznica s organiziranim kružnim transferom do uređenih staza i vinograda, ovaj bi projekt – uz ekološke kampove i znanstveni turizam – sadržajno živio i privlačio stručne i izletničke grupe punih 4 do 5 mjeseci u godini (od svibnja do listopada). Umjesto dugoročne Cost-Benefit analize, glavni cilj bio je samo formalno privući EU projekt i opravdati papire, bez razmišljanja o realnoj ekonomskoj održivosti na terenu -završavaju iz GI Svezak.