Koćarski Ribolov i Morski otpAd – KRMA

Koliko je koćarski ribolov povezan s morskim otpadom? Koja je važnost očuvanja morskog okoliša za profesionalne ribare i mogu li oni doprinijeti njegovoj zaštiti? S obzirom na značaj mora i morskog okoliša za Republiku Hrvatsku problematika otpada, posebice morskog otpada, postaje sve važnija i interesantnija ne samo znanstvenicima već i svekolikoj javnosti.

Zaustaviti stvaranje morskog otpada kao doprinos ostvarenju četrnaestog UN - ovog cilja održivog razvoja - očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održivi razvoj moguće je samo uz zajedničko uključivanje svih pojedinaca, ribara, znanstvenika i administracije.

Morski otpad je definiran Zakonom o gospodarenju otpadom kao otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen. Morski otpad se sastoji od predmeta koji se svakodnevno proizvode i koriste, te tako odbačeni ili izgubljeni dospijevaju u more. Zagađivanje morskim otpadom je složen i sve veći globalni problem zaštite okoliša. Nažalost, brojni su izvori njegovog unosa u more, ali je svega nekoliko jednostavnih rješenja za njegovo uklanjanje. Navedenim Zakonom propisuju se mjere u svrhu sprječavanja i smanjenja utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodeni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicanja prelaska na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinošenja učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Gotovo 70% otpada koje stigne s kopna, završi na morskom dnu

Prema podacima United Nations Environment Programma (UNEP) gotovo 70% otpada koje s kopna dospije u more završi na njegovom dnu i tamo se godinama gomila. Prema provedenom monitoringu sastava otpada sa morskog dna u Jadranskom moru 2018. godine, utvrđeno je da plastika čini oko 96% od ukupnog otpada. S obzirom da se globalna proizvodnja različitih vrsta plastika svake godine povećava za oko 5%, može se očekivati dodatnih 33 milijarde tona plastičnih masa širom svijeta do 2050. godine, ako se ovaj trend nastavi.

Na globalnoj razini glavni dio plastičnog otpada se stvara na kopnu što kasnije značajno utječe na sami ribarski sektor, posebice koćare. Prilikom redovitog ribolova, morski otpad se često zatekne u njihovim mrežama. Izravni ekonomski troškovi sa kojima se susreće ribarski sektor kao posljedica morskog otpada uključuje smanjenu kvalitetu ulova, gubitak vremena zbog čišćenja mreža, gubitak mrežnog alata, potencijalnu opasnost za zdravlje posade, zaglavljivanje propelera, zaglavljivanje rashladnih sustava i slično. Štoviše, ribarski se sektor suočava i s neizravnim ekonomskim gubicima koji nastaju zbog utjecaja izgubljenih ribolovnih alata na riblju biomasu.

Usvajanjem dva akcijska plana EU-a za kružno gospodarstvo, »Zatvaranje petlje – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo« (Closing the loop – An EU action plan for the Circular Economy) 2015. godine koji je jedan od temeljnih dokumenata Europskog zelenog plana (European Green Deal) i »Akcijski plan za čistiju i konkurentniju Europu« (Action plan For a Cleaner and More Competitive Europe) 2020., na europskoj razini se omogućava ubrzani prijelaz na kružno gospodarstvo. Kružno gospodarstvo ima za cilj očuvanje vrijednosti resursa i proizvoda u gospodarstvu što je dulje moguće, a stvaranje otpada svedeno je na minimum.

Jedna od mjera uvedenih prvim Akcijskim planom za kružno gospodarstvo bila je revizija postojećeg zakonodavstva EU o otpadu. Uvođenje ove mjere imalo je za cilj jačanje sprječavanja nastanka otpada, posebice prevencije hrane i morskog otpada. Radi usklađenja sa spomenutim zahtjevima EU-a u pogledu sadržaja i novih mjera zakonodavstva o otpadu, Odlukom Vlade RH izvršena je izmjena Plana gospodarenja otpadom (PGO) za razdoblje 2017 – 2022. Ovom izmjenom izbrisana je mjera M 2.4.2. Uspostava sustava sprječavanja, prikupljanja i zbrinjavanja morskog otpada, kao sastavnog dijela sustava gospodarenja otpadom u RH za koju je navedeno da je obuhvaćena u području morskog okoliša. Odlukom Vlade RH 2017. godine donesen je Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem RH za razdoblje 2017. -2022. kojim je planirana izrada nacionalnog plana gospodarenja morskim otpadom te aktivnost prikupljanja otpada putem koćerenja, tzv. „Fishing for Litter“). U pripremi je Program mjera za naredno šestogodišnje razdoblje koje bi trebalo uvrstiti navedenu aktivnost.

Što je „Fishing for litter“?

Otpad koji se nalazi na morskom dnu ili slobodno struji u vodenom stupcu i zatekne se u ribolovnim mrežama koćama, a možemo slobodno reći da se uz ribe, u mrežama često „ulovi“ i različiti morski otpad.

Ribarska zajednica ovisi o moru te joj je kao takvoj osnovna premisa očuvanje mora i morskog okoliša, i upravo je zato ribarstvo sektor koji može značajno doprinijeti rješavanja problema morskog otpada sudjelovanjem u njegovom uklanjanju provođenjem „Fishing for Litter“ (FfL) prakse. Kako se sav koćarski ulov diže na krmu broda gdje se razdvaja ulov od otpada, osmišljen je i hrvatski naziv: „Koćarski Ribolov i Morski otpAd (KRMA)“. Dajući ribarima mogućnost da postanu dio rješenja, podiže se opća razina ekološke svijesti i uspješno radi na uklanjanju otpada iz mora, što doprinosi dugoročno održivom ribolovu. Udruga profesionalnih ribara „Koordinacija koćara Hrvatske“ pokrenula je inicijativu za sudjelovanjem svojih članova u aktivnostima prikupljanja i dovoženja morskog otpada kako bi doprinijeli zaštiti morskog okoliša i očuvanju resursa. Profesionalni ribari – koćari su svjesni utjecaja ribolovnih aktivnosti na biološke resurse i ekosustav te su spremni na unaprjeđenje načina obavljanja ribolova u narednom razdoblju. Ribarima je važno očuvanje područja mrijesta i rasta riba i zaštite takvih područja, što su pokazali i svojim sudjelovanjem kod proglašenja zabrane obavljanja ribolova u Jabučkoj kotlini.

Prikupljanje krupnog otpada sa morskog dna koji se zatekne u koćarskim lovinama prilikom ribolova i njegovo kasnije odlaganje na za to predviđenim mjestima na obali je vrlo jednostavan i isto tako vrlo učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u akcije čišćenja morskog dna. Ako ribari prikupe i dovezu morski otpad na iskrcajno mjesto, koje je propisano, time se bez potrebe za organiziranjem posebnih akcija čišćenja izravno uklanja otpad iz mora.

Važan doprinos ribara

Važno je naglasiti da se akcije čišćenja teško mogu obavljati na većim dubinama na kojima se obavlja ova vrsta ribolovnih aktivnosti.  Uklanjanje otpada sa morskog dna na ovakav način ima dva cilja: izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, ali i podizanje razine ekološke svijesti o problemu morskog otpada u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti. Provođenje ovakve prakse može rezultirati promjenom uobičajenih stavova i načina ponašanja na moru te ujedno može doprinijeti i praćenju količina otpada koji dolazi sa kopna, kao i određivanju njihovog izvora.

Imajući u vidu prednosti ovakve prakse, a koja se temelji na tome da bude što jednostavnija za ribare, izuzetno je važno da se u Hrvatskoj započne s organiziranim prikupljanjem morskog otpada na iskrcajnim mjestima, kao i njegovim odgovarajućim zbrinjavanjem. Ovime bi se izbjegli dodatni financijski troškovi za ribare, a time zasigurno još u većoj mjeri pojačala spremnost ribarskog sektora za sudjelovanje u ovim aktivnostima.

U tom pogledu, kroz novi Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine, a koji se sufinancira sredstvima Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, dosadašnji koncept ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta dodatno će se osnažiti usmjeravanjem potpore u potrebnu logistiku za odlaganje i zbrinjavanje morskog otpada sakupljenog od strane ribara tijekom ribolovnih aktivnosti. Osim same mjere namijenjene ulaganjima u ribarske luke i iskrcajna mjesta, aktivnosti vezane za prikupljanje, odlaganje i zbrinjavanje morskog otpada promicat će se i kroz mjere u okviru Programa za ribarstvo i akvakulturu, namijenjene zaštiti i obnovi morske bioraznolikosti i ekosustava.

Sponzorirani sadržaj