KLIMATSKE PROMJENE Arktik bi u godinama pred nama mogao imati ljeto bez leda
The Guardian prenosi alarmantne studije koje kažu kako se ovaj dom polarnih medvjeda, tuljana i morževa, zbog emisije stakleničkih plinova već 2035. mogao većinom pretvoriti u vodu.
Led neće potpuno nestati pa kad kažemo "bez leda" misli se na prostor s manje od milijun četvornih kilometara ledenog pokrivača što je 20 posto od prosječnog minimalnog pokrivača iz 1980-ih.
Takvi bi novi uvjeti imali mnogo učinaka:
- povećanje zagrijavanja smanjenjem kapaciteta odbijanja topline bijelog leda
- obalne erozije
- pritiska na divlje životinje kao što su polarni medvjedi te preseljenje novih vrsta riba u Arktički ocean
- povećanje broja ljudskih djelatnosti kao što je pomorski transport
Studija objavljena u časopisu Nature Reviews Earth and Environment upozorava da bi se najraniji rujan bez leda mogao dogoditi između 2020-ih i 2030-ih, prema svim procjenama o količini stakleničkih plinova koje ljudi ispuštaju u atmosferu, a vjerojatno će se dogoditi do 2050. Studija navodi i da bi Arktik mogao često biti bez leda u rujnu između 2035. i 2067. prema scenarijima s visokim emisijama stakleničkih plinova, uz malu odgodu moguću za scenarije nižih emisija.
Prema srednjem scenariju emisija, u kojemu se svijet trenutno nalazi, Arktik bi mogao ostati bez leda samo od kolovoza do listopada, a pod najvišom razinom emisija mogao bi vidjeti minimalne ledene uvjete do devet mjeseci godišnje do kraja ovog stoljeća.
No, može li se led i vratiti ako se temperature snize? Znanstvenici tvrde da može i to vrlo brzo.
- Za razliku od ledenog pokrivača na Grenlandu za čije su stvaranje bile potrebne tisuće godina, čak i ako otopimo sav arktički morski led i ako tada možemo dokučiti kako u budućnosti vratiti CO2 iz atmosfere da preokrenemo zagrijavanje, morski led će se vratiti u roku od jednog desetljeća - ohrabruje Alexandra Jahn , profesorica atmosferskih i oceanskih znanosti sa Sveučilišta u Coloradu.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ: