Kapetan Miklaušić: "Studije bez svrhe - Kako se u Hrvatskoj luke grade bez odgovora na temeljna pitanja javnog interesa"

Jedan od najozbiljnijih problema aktualnih studija utjecaja na okoliš za lučke zahvate u Hrvatskoj jest „potpuni izostanak“ razmatranja stvarne, javno dostupne i provjerljive potrebe nadležnih županijskih (lučkih) uprava za novim vezovima i infrastrukturom. 

Trenutno su mnoge luke prazne ili poluprazne – postavlja se pitanje opravdanosti izgradnje i potrošenih sredstava

U dokumentima koji bi trebali predstavljati temelj za odluke u javnom interesu ne odgovara se ni na osnovna pitanja: koliki je stvarni manjak vezova, koje vrste vezova nedostaju (komunalni, ribarski, operativni, tranzitni), kakav tip operativne obale je potreban i koji su točno lučki sadržaji koji služe javnoj funkciji.

Drugim riječima – „čemu luka zapravo služi“ i kome je namijenjena – u pravilu ostaje potpuno nedefinirano.

Procjena okoliša bez procjene funkcije

U praksi procjene utjecaja na okoliš sustavno se zanemaruje sadržaj podgradnje i nadgradnje luke, iako upravo oni generiraju najveće prostorne, ekološke i društvene učinke. Studije se svode na tehničko-biološki opis zahvata, bez stvarne rasprave o funkciji, namjeni i opravdanosti luke.

Takav pristup potpuno izokreće svrhu procjene utjecaja na okoliš. Umjesto zaštite prostora i javnog interesa, postupak postaje administrativna forma kojom se legitimira već unaprijed odlučen zahvat.

„Je li ikada provedena provjera ijednog izgrađenog projekta, zajedno s analizom stvarnih posljedica nakon njegove realizacije ?“

Stručna povjerenstva bez alata i ovlasti

Otvara se pitanje:jesu li članovi stručnih povjerenstava uopće osposobljeni i ovlašteni raspravljati o lučkim sustavima, osobito o lukama uređene Pomorskim zakonikom Republike Hrvatske, koji još uvijek nije jasno razrađen jer nedostaju provedbeni akti i uredbe, dok su postojeća zakonska rješenja, nedorečena ili u praksi neprovediva?

Projekti se često procjenjuju u pravnom i planskom vakuumu, bez jasnog odnosa prema lučkom zakonodavstvu, prostornim planovima višeg reda i stvarnim potrebama lokalne zajednice.

Regulatorni vakuum kao alat manipulacije

Takav vakuum, svjesno ili nesvjesno, proizvodi kaos. Projekti koji su de facto marine predstavljaju se kao luke javnog prometa. Rasprava o tržišnoj opravdanosti i javnoj potrebi izbjegava se, a procjena utjecaja na okoliš koristi se kao zamjena za strateško planiranje – što joj nikada nije bila svrha.

Još je problematičnije što aktualne studije ne razmatraju ključna pitanja svakodnevnog onečišćenja i sigurnosti:

• nema sustavnog rješenja za zbrinjavanje crnih i sivih voda s plovila, pa se one i dalje ispuštaju u more;
• izostaje analiza zauljenih voda i prališta;
• mnogi obalni gradovi i dalje nemaju riješenu ili imaju preopterećenu kanalizacijsku mrežu;
• zbog prekomjerne betonizacije oborinska voda s uljima, teškim metalima i ostalim onečišćenjima završava izravno u moru;
• u brojnim lukama ne poštuju se ni osnovni standardi protupožarne zaštite i hidrantske mreže, iako su to prostori povećanog rizika.

Bageri umjesto studija

Jedinice lokalne samouprave često izbjegavaju izradu studija i planova, pribjegavajući ad hoc radovima bagerima. Takve prakse dokumentirane su u medijima i na društvenim mrežama – ali bez stvarnih posljedica po investitore ili naručitelje radova.

Bez svrhe nema vjerodostojnosti

Bez jasnog odgovora na pitanje kome, čemu i u kojem kapacitetu luka služi, nijedna studija utjecaja na okoliš nije vjerodostojna. Odluke donesene na temelju takvih dokumenata ne štite okoliš ni javni interes, već legaliziraju prostorni i institucionalni nered.

Ako se procjena utjecaja na okoliš nastavi koristiti kao zamjena za strateško promišljanje, Hrvatska će gubiti ono najvrjednije – obalni prostor, povjerenje javnosti i smisao same ideje javne luke.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Kapetan Miklaušić: “Hrvatska obala pod pritiskom – može li opstati?”

“Hrvatska obala može ostati zaštićena i održiva samo kroz sustavno upravljanje i dugoročne strategije, gdje priroda i lokalno stanovništvo dolaze prije profita.” Hrvatska obala jedno je od najvažnijih prirodnih i gospodarskih bogatstava države. Turizam čini gotovo 20 % BDP-a i pokreće plavo gospodarstvo, ali gužve, masovni turizam i neadekvatna infrastruktura ozbiljno

Morski HRJurica Gašpar

Još jedan kapetan za Morski HR o novoj lastovskoj luci: Sigurnost luke Ubli i PSO model u Hrvatskoj - Sukob operativne prakse i administrativnog sustava

Novoizgrađeni trajektni pristan u luci Ubli na Lastovu posljednjih mjeseci izazvao je ozbiljnu stručnu i javnu polemiku vezanu uz sigurnost priveza i operativnu funkcionalnost luke. U središtu rasprave nalazi se sukob između iskustva zapovjednika u stvarnim pomorskim uvjetima i projektantsko-administrativnog pristupa koji se oslanja na formalnu ispunjenost propisanih procedura. Zapovjednik

Morski HRJurica Gašpar