2 min. čitanja

Kako je danas biti pomorac? "Ljudi kažu da vidiš svijeta, ali zapravo ga više ne vidiš kao nekad"

Kako je danas biti pomorac? "Ljudi kažu da vidiš svijeta, ali zapravo ga više ne vidiš kao nekad"
Foto: Pixabay

Hrvatska je među državama s najvećim brojem pomoraca u svijetu – oko 25 tisuća. Iza te brojke kriju se mjeseci izbivanja od kuće, dugi dani na otvorenom moru, ali i posao koji traži znanje, disciplinu i stalnu spremnost na nepredvidive situacije.

Jednom kada te opčini, zauvijek te drži u svojoj mreži čuda, rekao je to o moru Jacques Cousteau. U svojoj mreži drži i našeg sugovornika kapetana Ivana Tkalčića. Morima svijeta plovi već više od dva desetljeća.

Uz oca kapetana, od djetinjstva, kaže, život ga je usmjeravao prema moru. Išlo je po redu - srednja škola, fakultet, prvi brod, dodatna usavršavanja i danas je kapetan na LNG-u. Kući je stigao prije nekoliko dana.

Tkalčić kaže da se pomorstvo značajno promijenilo, osobito nakon terorističkih napada 2001. godine.

– Sigurnosne mjere u lukama su se jako pooštrile. Ne može se više tek tako izaći na kopno ili doći na brod. Operacije su brze, dođeš i odeš, često imaš samo 24 sata u luci. Ljudi kažu da vidiš svijeta, ali zapravo ga više ne vidiš - priča ovaj kapetan za HRT.

Nestao je, dodaje, nekadašnji šarm višednevnih boravaka u lukama, druženja i upoznavanja gradova.

Tehnologija pomaže, ali odgovornost ostaje ista

Brodovi su moderniji, navigacija je preciznija, no odgovornost je, ističe, jednaka onoj prije sto godina. Na moru provodi oko polovice godine, a LNG brodovi na kojima plovi iznimno su složeni sustavi.

– Prevozimo plin ohlađen na minus 160 stupnjeva. Brod ima puno sustava i tehnologije i zahtijeva stalni rad tijekom cijele plovidbe, objašnjava.

Romantična slika mora s obale često se razlikuje od stvarnosti na pučini.

Tjedni bez kopna i potpuna izolacija

– Nekome tko to ne radi možda je čudno, ali nama je to svakodnevica. Često kažemo da smo najmirniji na moru jer nas nitko ništa ne pita. Najduža plovidba bez kopna bila mi je od Paname do Japana i Koreje – 23 dana bez da vidiš obalu, kaže Tkalčić.

Pomorski život nosi i ozbiljne sigurnosne rizike. Posebno su opasna bila područja oko Somalije i Crvenog mora.

Pirati, ratna područja i krizni protokoli

– Zadnjih deset godina bilo je jako loše, taj se dio izbjegavao u širokom luku. Bilo je oko 1300 otetih pomoraca. Danas su problem Huti i više se ne ide kroz Suez. Put je duži, ali si mirniji, kaže.

Prisjeća se i napada kojem je i sam svjedočio.

– Mi smo imali napad, ali smo uspjeli pobjeći jer LNG brodovi imaju veliku brzinu, oko 20 čvorova, dodaje.

Posada kao druga obitelj 

Unatoč opasnostima i odricanjima, pomorski život ima svoju posebnu ljepotu – beskrajni horizont, jutra na oceanu i posadu koja s vremenom postaje druga obitelj.

Cijena tog života su propušteni rođendani, obljetnice i obiteljska slavlja, no cilj je uvijek isti – siguran povratak kući.

– Najljepši osjećaj je kad brod pogledaš s leđa, pozdraviš kolege i znaš da si sutra doma i da ćeš vidjeti obitelj, kaže kapetan Ivan Tkalčić za HRT..

Dajana Kruneš

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.