>
  3 min. čitanja

Jelenu aksisu na Brijunima prijeti istrebljenje - EU ga prije nekoliko mjeseci stavila na popis invazivnih vrsta koje treba potamaniti

Jelenu aksisu na Brijunima prijeti istrebljenje - EU ga prije nekoliko mjeseci stavila na popis invazivnih vrsta koje treba potamaniti
Foto: Energija pozitiva

Na Brijunima trenutno živi 300-tinjak jelena aksisa kojima prijeti istrebljenje! Doznala je to ekipa Istre24 i to slučajno, nakon što su propitkivali komercijalni lov u nacionalnom parku Brijuni, a koji je pak nakon njihovog pisanja, ukinut.

No čini se da za jelene aksise nema spasa, ni nakon što je nova Uprava Brijuna prekinula praksu lovačkih aranžmana uz posredništvo turističkih agencija, putem kojih su na otočje pristizati lovci iz čitavog svijeta i skupo plaćali trofeje nakon pucanja u divljač.

Umjesto da u jelene pucaju lovci turisti, pucat će očito tko stigne s obzirom na to da tu vrstu doslovno treba iskorijeniti. Evo i zašto.

Nakon upita Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu gospodarstva i regionalnog razvoja o lovačkim seansama u nacionalnom parku, Istra24 dobila je potvrdu Ministarstva da se jelen aksis nalazi na popisu invazivnih vrsta Europske unije i da ga je potrebno istrijebiti!

- Zbog prevelike brojnosti alohtone divljači koja je na Brijune unesena u prošlosti, vrši se izlučenje. Situacija je posebno zabrinjavajuća s jelenom aksisom koji je na popisu invazivnih stranih vrsta Europske unije, a Republika Hrvatska ima obvezu iskorijeniti ove jedinke iz prirode, odnosno, gdje to nije moguće, kontrolirati populaciju i spriječiti daljnje širenje. Ove životinje nemaju prirodnog predatora, u izoliranom su prostoru otoka, a zbog rasta populacije stvara se negativan pritisak na ekosustav šuma i livada, ali i bolesti zbog križanja u srodstvu - odgovor je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Europska komisija donijela je u srpnju ove godine ažuriran popis invazivnih vrsta, takozvana- crna lista. U Hrvatskoj su s ažuriranog Unijinog popisa trenutno zabilježene četiri sljedeće vrste: jelen aksis (Axis axis) slatkovodne ribe crni somić (Ameiurus melas), gambuzija (Gambusia holbrooki)  i biljka vodena salata (Pistia stratiotes).

Unijin popis sad ukupno sadrži 88 invazivnih stranih vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno njih 28.

Čak 90 posto jelena aksisa nalazi se na području Brijuna, a proširio se i na otoke Cres, Plavnik, Lošinj. Od ukupno tisuću komada divljači na Brijunima, tristotinjak čine upravo jeleni aksisi koje po direktivi Europske unije treba potamaniti.

Vršitelj dužnosti ravnatelja Nacionalnog parka Brijuni Eduard Kolić u razgovoru s kolegama s Istre24 ranije je izjavio da planira izmještanje divljači na neku drugu lokaciju, no gdje konkretno još nije otkrio. Pitanje je hoće se aksis uopće moći izmjestiti na neku drugu lokaciju.

Europska komisija donijela je odluku da je aksis nepoželjan u Europi te da ga treba skresati do zadnjeg komada, jer šteti okolišu, šumama i livadama.

Jelen aksis je autohtona vrsta s područja Šri Lanke, Nepala, Bangladeša i većeg dijela Indije. Na Brijune je stigao 1911. godine kad ga je iz Njemačke unio lovac i trgovac životinjama Carl Hagenbeck. S obzirom na njemu vrlo pogodnu klimu, aksis se dobro prilagodio i održao sve do danas. Na području Nacionalnog parka Brijuni aksis živi u krdima veličine 10 do 30 grla.

Kao se navodi u uredbi EU odluke koja je donesena u srpnju ove godine, "države članice imaju obvezu uspostavljanja učinkovitih mjera upravljanja za one invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Uniji i za koje su države članice utvrdile da su široko rasprostranjene na njihovom državnom području kako bi se njihovi učinci na bioraznolikost, povezane usluge ekosustava te, kada je primjenjivo, na zdravlje ljudi ili gospodarstvo sveli na najmanju moguću mjeru".

Nadalje, države članice dužne su uspostaviti sustav nadzora za praćenje svih vrsta s Unijinog popisa kako bi potvrdile rano otkrivanje unošenja ili prisutnosti invazivnih stranih vrsta. Nakon ranog otkrivanja invazivnih stranih vrsta, države članice su dužne primijeniti mjere iskorjenjivanja u ranoj fazi invazije, vodeći računa o zdravlju ljudi i okolišu.

Istra24 upitala je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja što misle o komercijalnom lovu na Brijunima i smatraju li da je ubijanje divljači uz posredništvo turističkih agencija u skladu s rejtingom jednog nacionalnog parka prirode.

- Program zaštite divljači NP Brijuni odobrilo je Ministarstvo poljoprivrede, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo je postupak prethodne ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu. Program propisuje broj divljači koja može obitavati na području parka, a da ne utječe negativno na ekosustav. Sukladno navedenom, u svim nacionalnim parkovima lov nije dozvoljen, osim iznimno u svrhu očuvanja bioraznolikosti i sprječavanja negativnih utjecaja na zavičajne vrste i staništa - glasi odgovor Ministarstva koje nije ni jednom riječju komentiralo komercijalni lov.

- Svi nacionalni parkovi u Republici Hrvatskoj imaju donesen program zaštite divljači uz suglasnost Ministarstva, pa tako i NP Brijuni, čime su stekli uvjeti za izlučenje divljači (odstrjel i hvatanje žive divljači) s površina Nacionalnog parka - odgovorilu su iz Ministarstva poljoprivrede za portal Istra24.

I.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.