Je li pitka voda za 250.000 ljudi u opasnosti? Analiza službenih dokumenata razotkriva visoku ranjivost našeg krša

LEĆEVICA / SPLIT – Nedavni slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću ponovno je otvorio jedno od najvažnijih pitanja zaštite okoliša u Hrvatskoj – sigurnost podzemnih voda. Na taj problem za šire splitsko područje upozorava Renata Kelam, nezavisna vijećnica Općinskog vijeća Općine Lećevica, koja je prikupila i analizirala službenu dokumentaciju o budućem Centru za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica.

Prema podacima Vodovoda i kanalizacije Split, izvor Jadro opskrbljuje više od 250.000 stanovnika. Analiza dokumenata Hrvatskog geološkog instituta (HGI) pokazuje da je zaštita tog sliva pitanje cijele aglomeracije, a ne samo lokalne zajednice u Zagori.

Tri ključna nalaza Hrvatskog geološkog instituta

U svojoj analizi dokumentacije HGI-ja iz 2006. i 2016. godine, vijećnica Kelam izdvojila je tri zabrinjavajuće činjenice:

1. Nepovoljne prirodne značajke lokacije: HGI je još 2006. godine procijenio da je lokacija u prirodnim uvjetima nepovoljna zbog visokog rizika od prodora onečišćenja do podzemnih voda.
2. Potvrđena izravna veza s izvorom Jadro: Eksperiment s traserom, izveden u svibnju 2006. godine, pokazao je da je tvar upuštena u Lećevici stigla na izvor Jadra nakon približno 67 dana, čime je podzemna povezanost službeno i pouzdano potvrđena.
3. Visoka prirodna ranjivost: Dopuna studije iz 2016. godine navodi visok i vrlo visok stupanj ranjivosti terena te upozorava na mogućnost trajnog opterećenja vodonosnika u slučaju stalnog izvora onečišćenja.

Tehnička rješenja pod znakom pitanja

Iako je HGI 2016. godine predviđena tehnička rješenja procijenio prihvatljivima — uz uvjet besprijekorne izvedbe i strogo provođenje zaštitnih mjera — postavlja se pitanje kontrole i nadzora u praksi.

„Dokumenti ne dokazuju da će otvaranjem Centra građani automatski ostati bez vode, ali dokazuju iznimnu ranjivost prostora. Posljedice eventualnog zatajenja sustava zaštite zahtijevaju najozbiljniju procjenu i potpunu transparentnost“, ističe Renata Kelam.

Dodaje kako slučaj iz Gospića, gdje je voda ostala zdravstveno ispravna, služi kao opomena da se rizici moraju sprječavati prije nego što nastane šteta, jer „otpad ne prestaje biti problem kada ga odvezemo iza brda“.

Zahtjev nadležnim institucijama

Zbog zaštite krša, okoliša i vodoopskrbe, nezavisna vijećnica od nadležnih tijela javno traži objavu tri ključne skupine informacija:

• Razloge odabira upravo ove lokacije i usporednu analizu s alternativnim rješenjima;
• Službene dokaze o nepropusnosti izvedenih sustava i nultom (početnom) stanju kvalitete voda;
• Detaljan program nadzora, jasne kriterije za obustavu rada postrojenja te izvanredne planove u slučaju incidenata.

„Pozivanje na izdane dozvole mora pratiti provjerljiv odgovor: kako je konkretno zaštićena voda i tko snosi odgovornost ako zaštitni sustavi zakažu?“, zaključuje Kelam.

D.G.