IZRAČUNALI SMO Da Plenković pošalje inspekciju na obalu, država bi mogla uzeti preko 3,7 milijardi eura! Evo gdje leži novac...

Dok Vlada Republike Hrvatske bez ozbiljne analize priprema novi porezni udar na one koji pošteno prijavljuju dobit i zapošljavaju radnike, ključni uzroci praznog proračuna ostaju netaknuti. Siva ekonomija, bezakonje, samovolja i trajna devastacija prostora na Jadranu svake godine odnose stotine milijuna eura koji, umjesto u državnoj blagajni, završavaju u privatnim džepovima. Da su radari Andreja Plenkovića i Tomislava Ćorića okrenuti u pravom smjeru, umjesto „pile naopako”, država bi spasila svoj najvrjedniji resurs.

Tragom tog problema, analizirali smo službene brojke te procjene s terena i izračunali koliko bi država zaradila samo da njeni službenici napuste urede i kazne naplate izravno na mjestu zločina. U velikoj analizi koja slijedi, divljaštvo na obali podijelili smo u pet ključnih kategorija, a računica za samo jednu ljetnu sezonu razotkriva razmjere institucionalnog sljepila.

A) Bespravna gradnja

Prema analizama lokalnih samouprava, samo u Istri se barata brojkom od preko 50.000 bespravnih objekata. Kada tome pridodamo Kvarner, otoke i cijelu Dalmaciju, realna i konzervativna procjena ukupnog broja bespravnih objekata i ozbiljnih ekološko-građevinskih prekršaja na čitavom Jadranu penje se na oko 130.000 zahvata u prostoru.

Kada bismo primijenili scenarij "radikalnog uvođenja reda" – dakle, trenutno izdavanje rješenja o rušenju, naplatu kazni investitorima (nalogodavcima), izvođačima radova te retroaktivnu naplatu štete za okoliš na bazi procijenjenih bespravnih objekata i zahvata – došli bismo do astronomskih, gotovo nezamislivih brojki.

Makro-izračun za čitavu hrvatsku obalu - naplata za rušenje 130.000 ilegalno sagrađenih objekata

U izračun su uzete prosječne, zakonom propisane kazne, s pretpostavkom da je dio objekata manji (poljski objekti, kamp-parcele), a dio veći (vile, apartmanske zgrade, betonirane plaže).

1. Kazne za nalogodavce / investitore

Pretpostavljamo kombinaciju fizičkih i pravnih osoba (stranih i domaćih državljana) koje su svjesno kršile zakon.

Izračun: 130.000 investitora × prosječna kazna od 10.000 EUR = Prihod države 1.300.000.000 EUR (1,3 milijarde) EUR!

Ali, idemo mi i dalje...

2. Kazne za građevinske izvođače

U velikom broju slučajeva radove izvode neprijavljene "divlje" tvrtke ili se gradi u vlastitoj režiji bez papira. Pretpostavimo da se u 45% slučajeva (~58.500 objekata) može locirati i kazniti službeni izvođač (tvrtka ili obrt).

Izračun: 58.500 izvođača × prosječna kazna od 15.000 EUR = Prihod države: 877.500.000 EUR.

3. PDV na usluge rušenja i zbrinjavanja otpada

Država nalaže rušenje. Dio vlasnika ruši sam, a dio ruši država preko ugovornih tvrtki na trošak vlasnika. Prosječni trošak uklanjanja i zbrinjavanja građevinskog otpada po lokaciji je oko 5.000 EUR. Ukupni legalni građevinski promet bio bi 650 milijuna eura, na što država uzima 25% PDV-a.

Izračun: 25% PDV-a na 650.000.000 EUR građevinskih radova = Prihod države: 162.500.000 EUR

4. Naknade za ekocid i vraćanje u prvobitno stanje

Ovo uključuje kazne za uništavanje pomorskog dobra, krčenje šuma, betoniranje obale i ilegalne septičke jame. Sanacija obale je skupa, pa je ekološka kazna/pristojba postavljena na prosječnih 10.000 EUR po lokaciji.

Izračun: 130.000 lokacija × 10.000 EUR = Prihod države= 1.300.000.000 EUR (1,3 milijarde)

Ukupna bilanca za cijeli Jadran

Kada zbrojimo sve segmente radikalne primjene zakona na razini cijele obale, dolazimo do sljedeće tablice:

B) Uzurpacija pomorskog dobra

Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te postroženi kazneni zakoni predviđaju rigorozne kazne. Za bespravnu gradnju, nasipavanje plaža ili postavljanje ilegalnih molova i ležaljki bez koncesije, kazne za pravne osobe idu i do 33.000 EUR, a za fizičke osobe i obrtnike u tisućama eura.

• Procjena prekršaja po sezoni: 10.000 aktivnih prekršaja (ilegalni mulovi, "privatizirane" plaže, ilegalni šankovi, betoniranja).
• Prosječna kazna: 5.000 EUR.
• Potencijalni prihod države: ~50.000.000 EUR

C) Sigurnost plovidbe (Nautički prekršaji)

Glisiranje preblizu obali (unutar 300 metara), vožnja bez dozvole, sidrenje na nedopuštenim mjestima i crno iznajmljivanje brodica (black charter). Kazne za glisiranje blizu obale kreću se od 400 do 3.000 EUR.

• Procjena prekršaja po sezoni: Lučke kapetanije trenutno u par akcija naplate stotine tisuća eura. S potpunom pokrivenošću, realno je očekivati barem 20.000 naplaćenih kazni u sezoni.
• Prosječna kazna: 1.000 EUR.
• Potencijalni prihod države: ~20.000.000 EUR

D) Ekološki prekršaji i zagađenje

Ispuštanje crnih tankova (fekalija) s jahti i brodova u uvalama, bacanje smeća i sidrenje na posidoniji. Kazne za zagađenje mora za pravne osobe mogu doseći astronomske iznose (i preko 50.000 EUR).

• Procjena prekršaja po sezoni: 2.000 utvrđenih prekršaja.
• Prosječna kazna: 5.000 EUR.
• Potencijalni prihod države: ~10.000.000 EUR

E) Kazne za lokalne čelnike i općine

Prema zakonu, ako općina ili grad (gradonačelnik/načelnik) ne spriječi devastaciju ili ne zaposli pomorskog redara, kazne za lokalnu samoupravu su od 6.600 do 33.000 EUR, a za same čelnike do 6.600 EUR.

• Potencijalni prihod od neodgovornih općina: ~2.000.000 EUR

Ukupna gruba procjena prihoda od kazni po sezoni: oko 82.000.000 EUR.

Napomena: Ovo je konzervativna procjena koja obuhvaća samo izravne kazne, bez popratnih prihoda od legalizacije, poreza na crni najam i naknada za koncesije koje bi prekršitelji morali platiti.

Ljudstvo (Koliko bi inspektora bilo dovoljno?)

Hrvatska obala je iznimno razvedena (preko 6.000 km obalne crte s otocima). Trenutni broj inspektora (građevinskih, pomorskih, rudarskih, inspektora lučkih kapetanija) je kronično nedostatan – često na cijelu županiju dolazi tek nekoliko ljudi, zbog čega se na teren izlazi tek po prijavi (ili ni tada).

Da bi se uvela stroga i preventivna kontrola, sustav bi morao biti postavljen trostepeno:

Potreban broj ljudi na terenu:

Ukupno optimalno pojačanje: oko 700 obučenih i opremljenih ljudi na terenu duž cijelog Jadrana.

Isplativost investicije (ROI)

Zapošljavanje 700 novih ljudi s konkurentnim, visokim plaćama (kako bi se smanjio rizik od korupcije – npr. bruto trošak od 3.000 EUR mjesečno po zaposleniku) državu bi na godišnjoj razini koštalo oko 25 do 30 milijuna eura (uključujući troškove goriva, brodova, dronova i opreme).

Uz procijenjenu sezonsku zaradu od kazni od preko 80 milijuna eura, ovaj bi se sustav:

1. Isplatio sam od sebe već u prva dva mjeseca sezone.
2. Generirao čist profit u proračun za sanaciju devastirane obale.
3. Dugoročno postigao najvažniji cilj: Preventive radi, broj prekršaja bi drastično pao već iduće sezone jer bi prekršitelji shvatili da je vjerojatnost hvatanja i kažnjavanja gotovo 100%.

I kad povučemo crtu, na temelju svih uključenih podataka, izračun ukupnog prihoda za državu sastoji se od zbroja dviju ključnih stavki: makro-izračuna za bespravnu gradnju (točka A) te ukupne procjene ostalih kazni po sezoni (točke B, C, D i E).

1. Bespravna gradnja (Stavke 1, 2, 3 i 4):
   • Kazne za nalogodavce: 1.300.000.000 EUR
   • Kazne za izvođače: 877.500.000 EUR
   • PDV na usluge rušenja: 162.500.000 EUR
   • Naknade za ekocid: 1.300.000.000 EUR
   • Podzbroj za bespravnu gradnju: 3.640.000.000 EUR
2. Ostali prekršaji po sezoni (Uzurpacija, sigurnost plovidbe, ekologija, općine):
   • Podzbroj za sezonske kazne: 82.000.000 EUR

Ukupan procijenjeni prihod za državu:

3.640.000.000 EUR + 82.000.000 EUR = 3.722.000.000 EUR

Ukratko da uopće postoji želja za uvođenjem reda prema postojećim zakonima Republike Hrvatske, ukupan potencijalni prihod za državu iznosio bi 3,722 milijarde eura!

Najveća prepreka ovom scenariju nikada nije bio nedostatak novca ili računice, već isključivo politička volja i tromost sustava.

Jurica Gašpar