2 min. čitanja

Institut Ruđer Bošković objavio kartu rasprostranjenosti meduza

Institut Ruđer Bošković objavio kartu rasprostranjenosti meduza
Foto: Pixabay

ROVINJ - Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora iz Rovinja predstavio je javnosti kartu  rasprostranjenosti želatinoznog planktona na temelju dojava građana između 8. i 14. kolovoza 2022.

- Imajte na umu da više vrsta može biti prisutno na više lokacija, ali nisu prijavljene. Stoga vas potičemo da nam pošaljete svoja zapažanje i pomognete nam poboljšati naše karte distribucije na tkogovs@irb.hr ili putem društvenih mreža @CIMrovinj (datum, slika i lokacija) - poručuju.

- U tjednu od 8. do 14. kolovoza 2022. primili smo 44 zapažanja meduza i rebraša s 37 lokacija (Hrvatska i Slovenija), dvije obavijesti o odsutnosti želatinoznog planktona i 1 dojavu opekotina. U tom periodu najviše opažanja bilo je o mediteranskoj meduzi (Cotylorhiza tuberculata; 23), manje o morskim plućima (Rhizostoma pulmo;  i 3 o kompas meduzi (Chrysaora hysoscella). Morski orah zapažen je 6 puta (Mnemiopsis leidyi). Još uvjek su prisutne hidromeduze Olindias muelleri, koje su bile zapažene 4 puta - pojašnjavaju s Instituta.

Razprostranjenost želatinoznog planktona između 8. 8. i 14. 8. 2022. Predstavljamo kartu rasprostranjenosti...

Posted by IRB Centar za istraživanje mora, Rovinj - Rovigno on Thursday, August 18, 2022

O ovoj vrsti pisao je Davor Lučić u svom znanstvenom redu: "Da li će želatinozni zooplankton zamijeniti ribe u Sredozemnom moru?"

Želatinozni plankton u moru predstavljaju planktonski žarnjaci - meduze (Cnidaria), rebraši (Ctenophora) i plaštenjaci (Tunicata). U njihovim životnim ciklusima uobičajeno je da se u pojedinim sezonama i povoljnim uvjetima javljaju u velikom broju primjeraka. Takvi događaji oduvijek su poznati i dio su normalnog funkcioniranja svih mora i oceana.

Međutim, zadnjih desetljeća, svjetski mediji sve češće izvješćuju o neuobičajeno čestim i dugotrajnim pojavama želatinoznih organizama velikih gustoća populacija. Razlozi tih izvješća su tisuće neugodnih susreta meduza s turistima i ribarima te osobito velike ekonomske posljedice zbog utjecaja želatinoznih organizama na ribarstvo i priobalnu energetsku industriju (npr. začepljenje postrojenja za hlađenje). Znanstvena literatura do sada je malo izvještavala o tim događajima, a ribarstveni znanstvenici su rijetko u svoje modele fluktuacija ribljih populacija uključivali utjecaj želatinoznog planktona s ciljem upravljanja ribljim resursima.

Naime, karnivorni želatinozni plankton je direktni predator ribljih jaja i ličinki, te kompetitor u ishrani adultnih riba, osobito plave ribe. Stalno praćenje znanstvenih institucija pojava i brojnosti želatinoznih organizama zahtijeva veliki trud i novac. Stoga je Međunarodna znanstvena organizacija (CIESM, Commission Internationale pour l'Exploration Scientifique de la Méditerranée) organizirala sustavno praćenje i dojave nalaza želatinoznih organizama zemalja Sredozemnog i Crnog mora uključivanjem građana u akciju („Citizen science“).

To je omogućilo niz pogodnosti: uključivanje pučanstva u znanost, stalna pokrivenost velikih područja, male troškove, velike baze podataka, jednostavna slikovna dokumentacija. Osim pomoći znanstvenicima, praćenje i dojava građana osigurava vrijedne informacije za prognoziranje budućih pojava i pravovremenu dojavu kupačima i ribarima, napisao je Lučić.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.