>
  6 min. čitanja

I samo nošenje olovne sačme u močvarnim područjima postaje strogo kažnjivo

I samo nošenje olovne sačme u močvarnim područjima postaje strogo kažnjivo
Foto: Udruga Biom - Lokva Rovozna, Park prirode Učka 

SVIJET - Od danas je korištenje, pa čak i samo nošenje streljiva s olovnom sačmom u močvarnim staništima i sto metara oko njih, protuzakonito u svih 27 zemalja EU-a kao i na Islandu, u Norveškoj i Lihtenštajnu.

U Hrvatskoj je korištenje olovne sačme zabranjeno već deset godina, ali zabrana se nije poštivala i nisu bile propisane kazne.

Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) stupa na snagu danas, 15. veljače 2023., nakon isteka dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja danog državama članicama EU-a kako bi se pripremile za promjenu.

Prestanak korištenja olovne sačme će prema procjeni spasiti život čak milijun ptica močvarica koje svake godine umiru od trovanja olovom. Okončat će se kontinuirano trovanje močvarnih staništa i divljih životinja koje o njima ovise.

Glavata patka, jedna od najugroženijih vrsta ptica zbog trovanja olovnom sačmom (foto: Udruga Biom)

Zabranom će se smanjiti i sekundarna trovanja grabljivica i strvinara, vrsta ptica koje se redovito truju jedenjem plijena kontaminiranog olovnom sačmom.

Što će se točno kažnjavati?

Uredbom REACH zabranjeno je poduzimanje bilo koje od sljedećih radnji:

1.   ispaljivanje sačme koja sadržava olovo u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 % masenog udjela;

2.   nošenje takve sačme tijekom pucanja u močvarnom području ili u okviru pohoda u močvarno područje s namjerom pucanja.

Korištenje i posjedovanje olovne sačme u močvarnim staništima strogo će se kažnjavati. Kazne u Hrvatskoj propisuje Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalije.

Novčanom kaznom od 6.636,14 do 13.272,28 eura (od 50.000,00 do 100.000,00 kuna) kaznit će se lovoovlaštenik. Novčanom kaznom od 1.327,22 do 1.990,84 eura (od 10.000,00 do 15.000,00 kuna) kaznit će se i odgovorna osoba kod lovoovlaštenika (najčešće je to predsjednik lovačkog društva) i sam počinitelj (lovac koji krši zabranu).

Nadzor će obavljati sanitarna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

VIDEO Ljudi beru masline, a naoružani lovci se šeću privatnim posjedima i prijete beračima: “Nitko im ništa ne može!”
ŠIBENIK - Potpuno suluda situacija koja više sliči na divlji zapad, nego uređenu državu u Europskoj uniji događa se u okolici Šibenika. Berači maslina ovih su se dana suočili sa strahovitom situacijom u kojoj su im životi doslovno bili ugroženi, a od ufanja u zaštitu od vlasti nema ama baš

Zašto uopće zabrana i kazne?

Uporaba olova u lovstvu sveobuhvatni je znanstveni problem koji negativno utječe i na prirodu i na ljudsko zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje olovo kao jednu od najopasnijih tvari u općoj uporabi, zajedno s opasnim pesticidima, azbestom, smogom ili živom.

Procjenjuje se da se močvare u Europi godišnje zagađuju s 4.000 do 5.000 tona olovne sačme. Olovna sačma posebno je problematična za ptice močvarice koje gutaju zrna sačme (olovne kuglice), brkajući ih s kamenčićima.

Olovna sačma u mišićnom želucu kanadske guske - foto: M. Friend (USGS)

S obzirom na to da ptice nemaju zube za žvakanje hrane, one gutaju kamenčiće koji im služe za usitnjavanje tvrde hrane u mišićnom želucu izgrađenom od debelih, mišićavih stijenki, specijaliziranom organu razvijenom kod ptica koje se hrane zrnjem.

Ptice vrlo često gutaju istrošenu sačmu iz tla ili mulja. Progutana olovna sačma otapa se u mišićnom želucu i uzrokuje trovanje. Neke od češćih vrsta koje su ugrožene zbog olovne sačme su glavata patka, patka njorka, patka lastarka i plamenac.

Britanska istraživanja otkrila su da u Europi 32 % patki lastarki (svaka treća), 24 % glavatih patki (svaka četvrta) i 12 % divljih patki (gotovo svaka šesta) ima olovnu sačmu u mišićnom želucu (Pain D., Mateo R., Green R., 2019). Trovanje olovom kod glavatih patki dokazali su i hrvatski istraživači.

Olovo iz sačme također predstavlja veliku opasnost za konzumente odstrijeljene divljači. Olovo negativno utječe na gotovo svaki organski sustav. Ono je tihi ubojica.

Simptomi trovanja su nezamjetni, a već male količine imaju negativan učinak na zdravlje. Kod odraslih olovo uzrokuje smanjenje kognitivnih sposobnosti, manjak koncentracije, gubitak pamćenja, glavobolje, umor, bol u mišićima, oštećenja bubrega, utrnulost ili bol u udovima.

Olovo je posebno opasno za djecu i trudnice kod kojih trovanje olovom može uzrokovati nepovratna oštećenja živčanog sustava. Konzumacija mesa divljači odstrijeljene olovnom sačmom nije sigurna jer čak i meso očišćeno od olovnih kuglica sadrži čestice olova.

Istraživanje je  pokazalo da se u jednom odstrijeljenom fazanu prosječno nalazi 40 malih čestica olova, svaka manja od 2 mm (Green R., Taggart M., Pain D., Smithson K., 2022). Štoviše, istraživanje provedeno u Sjevernoj Dakoti (SAD) govori da konzumenti mesa divljači imaju 50% više olova u krvi nego ljudi koji ne jedu divljač (Iqbal S. et al., 2009).

Treba osigurati provedbu

BirdLife partnerstvo već više od 20 godina zagovara zabranu korištenja olovne sačme. Barbara Herrero, viša stručnjakinja za zagovaranje europskih politika zaštite prirode u BirdLifeu Europe vidi ovu zabranu kao veliki pomak.

Patrona za lov ptica močvarica sadrži od 29 do 36 g olovne sačme (foto: Udruga Biom)

- Ova je ogromna stvar. Unatoč zabrani olova iz boja, baterija, olovki i gotovo svega ostalog prije nekoliko desetljeća, još uvijek je bilo dopušteno trovati naš zajednički okoliš, čak i kada postoje alternative. Ovom zabranom EU je riješila značajan dio problema. Sada pozivamo zemlje EU-a da osiguraju provedbu zabrane - navodi Herrero.

- Olovna sačma u lovu na močvarice u Hrvatskoj  je zabranjena već 10 godina. Dosad kazne nisu bile propisane pa se nitko nije pridržavao zabrane. Trgovine nisu nudile alternativu olovnoj sačmi jer nije bilo ni potražnje za njom. Od danas se situacija potpuno mijenja. Nepridržavanje zabrane predstavlja krivolov, ali i kršenje sanitarnih odredbi. Kazne su ogromne. Potrebno je osigurati realnu i uspješnu provedbu zabrane kako bismo konačno mogli zaustaviti trovanje ptica močvarica olovom. Mi ćemo biti dosljedni u zagovaranju provedbe zabrane u Hrvatskoj - ističe Boleslaw Slocinski iz Udruge Biom.

Za potrebe zabrane koristit će se definicija močvarnih područja koja se upotrebljava u Konvenciji o močvarnim područjima od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija) jer je ta definicija sveobuhvatna i obuhvaća sve vrste močvarnih područja: morsko-obalne močvare (npr. obalne lagune, stjenovite obale, koraljni grebeni), ušća rijeka (npr. područja riječnih delta, plimne močvare), vlažna staništa uz jezera, rijeke i potoke, močvare (npr. vlažne livade, tršćaci, poplavne šume i cretovi) te antropogenske močvare (npr. rezervoari, akumulacijska jezera, ribnjaci, solane, kanali rijeka ili potopljeni rudnici).

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Kako stati na kraj ilegalnom ubijanju ptica u delti Neretve? | | Morski HR
U delti Neretve konzumacija mesa ptica močvarica je viševjekovna tradicija ovog močvarnog područja. Delta Neretve je jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje se liska (Fulica atra) smatra delicijom.
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.