Hrvatski znanstvenici otkrili što je pokrenulo pojavu morske sluzi u Jadranu 2024.

Tijekom 2024. sjeverni Jadran pogodila je neuobičajeno snažna pojava morske sluzi (mucilage) koja je izazvala zabrinutost usred sezone.

Rezultati istraživanja hrvatskih znanstvenika o fenomenu masovne pojave morske sluzi (engl. mucilage) u sjevernom Jadranu objavljen je u uglednom znanstvenom časopisu Scientific Reports, izdavača Springer Nature. Istraživanje su proveli znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (CIM IRB) u suradnjis partnerima iz tehnološkog sektora, kombinirajući napredna terenska mjerenja, senzore i analize satelitskih podataka.

Istraživanje je opisalo pojavu intenzivnog cvjetanja mora i morske sluzi tijekom 2024. godine u Istri, kakva u tom obujmu na istočnoj obali Jadrana nije bila zabilježena više od dvadeset godina. U ovom istraživanju znanstvenici su detaljno objasnili zašto je došlo do ovako izraženog događaja, identificirajući ključne meteorološke i oceanografske uvjete koji su mu prethodili, ali i ​​odredili i pratili brojnost i pojavu fitoplanktonskih vrsta koje su sudjelovale u proizvodnji sluzi.

"Ovakvi događaji mogu ozbiljno narušiti morski ekosustav i izravno pogoditi obalne zajednice, od turizma i ribarstva do kvalitete života pa je razumijevanje njihovih uzroka ključno za pravodobno upozoravanje i prilagodbu,“ ističu znanstvenici.

Iako je cvjetanje mora prirodna i sezonalna pojava, promjene okolišnih uvjeta poput porasta temperature mora, smanjene izmjene vodenih masa te povećanog dotoka slatke vode i nutrijenata mogu dovesti do abnormalnih nakupina morske sluzi. Takvi događaji imaju značajan utjecaj na morski ekosustav, ali i na ljudske aktivnosti poput turizma, ribarstva, pomorskog prometa i rekreacije.

Rezultati istraživanja pokazali su da je svaka faza pojave velikih nakupina morske sluzi tijekom 2024. godine bila izravno povezana s iznimno intenzivnim cvjetanjem fitoplanktona koji su imali ključnu ulogu u stvaranju i razvoju morske sluzi, dok je raznolikost vrsta planktona u samim nakupinama tijekom tog razdoblja bila smanjena u odnosu na uobičajene sezonske cvjetove.

Toplina, rijeka Po i vjetar

Istraživanje je pokazalo da je nastanak morske sluzi bio usko povezan s porastom temperature mora te naglim padovima saliniteta uzrokovanima pojačanim dotokom slatke vode, osobito iz rijeke Po, što je stvorilo okolišne uvjete pogodne za razvoj i nakupljanje sluzi. Same nakupine sluzi, povezane u strukture, varirale su od dugačkih i preko 20 kilometara do lokalno migrirajućih nakupina manjih od svega 20 metara.

Posebna vrijednost ovog istraživanja leži u kombinaciji različitih tehnologija i frekventnim mjerenjima. Znanstvenici CIM IRB-a koristili su oceanografske plutače ODAS, koje se nalaze oko 4 nautičkih milja od Rovinja, i koje kontinuirano bilježe fizikalne i biološke parametre mora, te napredne protočno-citometrijske (engl. flow-cytometric) analize koje otkrivaju kako se mijenja sastav planktonskih zajednica.

„Ovakva razina vremenske i prostorne rezolucije omogućila nam je da prvi put u potpunosti povežemo promjene u okolišnim uvjetima s ponašanjem planktonskih zajednica i nastankom morske sluzi. To je ključan iskorak u razumijevanju ovog kompleksnog fenomena“, ističe dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj na IRB-u te dopisna autorica na radu.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

CVJETANJE MORA Sve češća pojava čiji uzroci u Jadranu nikad do kraja nisu razjašnjeni | | Morski HR

Diljem obale u posljednje vrijeme učestala je pojava mrlja na površini mora. Iako brojni građani najčešće sumnjaju u zagađenje, najčešće se radi o cvjetanju mora, prirodnoj pojavi, uvjetovanoj s

Morski HRJurica Gašpar