Hoće li Mrtvi kanal u Rijeci napokon oživjeti : "Na pomorskom dobru vlada nered!"

U prostorijama ŠRD Luben Rijeka održana je konferencija za medije na kojoj su predstavnici društva i stručnjaci govorili o stanju na Mrtvom kanalu, pravnom okviru upravljanja pomorskim dobrom te potrebi hitnog rješavanja dugogodišnjeg nereda u tom dijelu grada. 

Predsjednica ŠRD Luben Rijeka Azra Zubić-Zec istaknula je kako je stanje u Mrtvom kanalu već godinama obilježeno neredima i nejasnim sustavom upravljanja. Kanal je opterećen ilegalnim vezovima, potopljenim i napuštenim plovilima te nedostatkom jasnih pravila o korištenju prostora.

Naglasila je kako ŠRD Luben već desetljećima djeluje u takvom nereguliranom sustavu, bez jasnog institucionalnog okvira i uređenog modela upravljanja.

Govoreći o nedavnom sastanku predstavnika društva s riječkom gradonačelnicom Ivom Rinčić, Zubić-Zec je naglasila kako je potrebno demantirati određene netočne interpretacije koje su se pojavile u dijelu medija. Na sastanku se, kako je rekla, razgovaralo o statusu vezova, budućnosti djelovanja ŠRD Luben te mogućnostima uređenja Mrtvog kanala.

Od Grada se očekuje početak konkretnih rješenja, podrška u izmjeni prostornog plana kao prvog preduvjeta za dobivanje koncesije. Kako je istaknula, ne zanima ih još jedan u nizu razgovora koji neće imati jasan epilog.

Pravni okvir: pomorsko dobro i nužne izmjene plana

Stručnjak za pomorsko dobro Branko Kundih objasnio je pravni okvir upravljanja prostorom Mrtvog kanala. Istaknuo je kako je riječ o pomorskom dobru, zbog čega je nužno uspostaviti jasan pravni režim upravljanja.

Prema njegovim riječima, bez izmjene prostornog plana nije moguće zakonito upravljati vezovima u Mrtvom kanalu. Također je naglasio da je preduvjet za dodjelu koncesije od strane Primorsko-goranske županije upravo to da Grad Rijeka prethodno definira namjenu prostora u prostorno-planskoj dokumentaciji.

Red i zakonito upravljanje mogu se, kako je rekao, uspostaviti isključivo kroz izmjenu prostornog plana te kroz koncesijski model upravljanja.

Kundih je pritom naglasio i identitetsku dimenziju prostora Mrtvog kanala. Barke i tradicionalni način korištenja tog prostora dio su riječkog identiteta, a ŠRD Luben predstavlja važan segment pomorske tradicije i kulture grada koja traje desetljećima.

Odgovornost institucija i potreba za rješenjem

Član Skupštine Primorsko-goranske županije Danko Švorinić naglasio je kako za postojeći nered u Mrtvom kanalu najmanje odgovornosti snosi upravo ŠRD Luben.

Prema njegovim riječima, društvo djeluje u prostoru bez uređenog sustava koji su trebale osigurati nadležne institucije. Najveća odgovornost, kako je istaknuo, leži na tijelima koja upravljaju pomorskim dobrom i prostornim planiranjem.

Švorinić je ocijenio nepotrebnim da Grad ulazi u konflikt s oko tisuću sugrađana koji su članovi ili korisnici vezova u tom prostoru. Umjesto konflikta, smatra da je potrebno pronaći rješenje koje će omogućiti uređenje kanala i zadovoljstvo građana.

Kao mogući model rješenja naveo je legalizaciju postojećih vezova, uklanjanje potopljenih i napuštenih plovila te cjelovito uređenje Mrtvog kanala kao reprezentativnog gradskog prostora.

Opasnost gubitka upravljanja

Švorinić je upozorio da bez izmjene prostornog plana, PGŽ ne može pokrenuti postupak dodjele koncesije, a bez koncesije nije moguće uspostaviti legalan sustav vezova niti uvesti red u prostoru.

U širem kontekstu podsjetio je da je Rijeka već izgubila dio upravljanja morskim prostorom nakon što je upravljanje lukom prešlo na državu kroz Lučku upravu. Postoji realna opasnost, upozorio je, da bez pravovremene reakcije Grad izgubi i upravljanje Mrtvim kanalom, što bi moglo dovesti do preuzimanja tog prostora od strane države Sudionici konferencije složili su se da je ključno da Grad Rijeka hitno pokrene izmjene prostornog plana. Cilj jedakle uspostaviti zakonit i uređen sustav upravljanja Mrtvim kanalom, omogućiti legalne vezove, ukloniti napuštena plovila te očuvati identitet prostora i pomorsku tradiciju pod upravljanjem grada i na korist građana.

J.T.