Ima riba, naših jadranskih, koje danas češće nalazimo u ribarskim pričama nego u lovini. Dobro bi bilo da se radi o samo jednoj vrsti, možda bi je i mogli zaštititi. Ali, kad krene nabrajanje koje se ribe slabo love, rijetko viđaju u podmorju prilikom ronjenja, za koje se tvrdi da ih nema, lista se samo širi. Među takve nedvojbeno spada škrpina. Ili škarpina, kako god je tko zove.
Rijetki se hvale njenim ulovom. Osim ljetnih ribolovaca koji za godišnjeg odmora, obavezno negdje u Dalmaciji, love "samo škarpine i zubace"!
Za škrpinu možemo reći da je prava riba, vrijedna ribarske pažnje i gurmanskih uzdaha. Bez sumnje jedna od najpoznatijih riba Jadranskog mora. Jedni će reći da je lijepa, a s druge strane čut ćemo suprotnu tvrdnju da je neugledna, puna bodlji, pomalo robusna i, za neoprezne, opasna.
Ribolovcima je u svakom slučaju atraktivna i draga lovina, posebno kad se ulovi kakav veći ili veliki primjerak. Nažalost, škrpine su danas rijetke i male, o trofejnim primjercima da ne govorimo, piše Glas Istre.
Tijelo škrpine je krupno, trbušasto i pomalo zdepasto, s velikom glavom i velikim ustima. Glava je neprimjereno velika u odnosu na ostali dio tijela, puna raznih resica, čvorova, bodlji i šiljaka. Boje njena tijela uglavnom ovise o dubini okoliša u kojem boravi. Ponekad su lijepe, čine čitav spektar od svijetlo i jarkocrvene do rumenosmeđe. Po čitavom tijelu smeđe je izmrljana. Moramo spomenuti njezine karakteristične peraje te velike bodlje čiji je ubod bolan.
Škrpina maksimalno naraste do 5,5 kilograma težine i 66 centimetara duljine. Da mi je samo znati kada je takva zadnji put ulovljena u našem Jadranskom moru? U današnje vrijeme rijetko se love primjerci škrpine duži od 40 centimetara, dok joj se prosječna težina kreće između 25 i 30 dekagrama, a dužina između 27 i 32 centimetra.
Novim Pravilnikom o zaštiti riba i drugih morskih organizama i kriterijima za utvrđivanje visine naknade za počinjenje štete, za škrpinu je propisana minimalna referentna veličina od 25 centimetara.
Branko Šuljić
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Jurica Gašpar
Ovo je trenutno najgora invazivna vrsta u Jadranu! Alga Stypopodium schimperii doslovno čini kolaps biološke raznolikosti podmorja! - Do sada
SPLIT - Par dupina veselo se danas sunčao i skakao ispred barke Splićanina kojeg su doista razveselili u moru ispred
Mušule, mušlje ili pedoči, samo su neki od naziva za ovog školjkaša koji je upravo zbog svoje dostupnosti, ukusa i
Tunis je postao prva zemlja u svijetu koja zabranjuje ribolov hobotnice radi zaštite morskih ekosustava! U povijesnoj odluci za zaštitu
Jadranski web portal
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
