Franjevci protuzakonito brane letenje dronom i tjeraju novinare s javnog puta kod samostana na Pelješcu: "To je za naše goste i privatno - Ako vi dođete, doći će onda stotinu Čeha i Poljaka..."

OREBIĆ - Na brdu Sv. Ilija, na 150 metara nadmorske visine u 15. stoljeću izgrađeni su franjevački samostan i zavjetna gotičko-renesansna crkva Gospe od Anđela. Orebić je mjesto slavnih kapetana, pa je i ova građevina kroz povijest bila važna pomorcima, o čemu smo namjeravali napraviti i reportažu. No, umjesto gostoljubivosti, doživjeli smo neugodnu situaciju i glatko su nas potjerali s tog mjesta, ali i javnog puta uz obrazloženje da ne žele da itko snima samostan.

Ulaznica u samostan se naplaćuje, a čuvar samostana prati na neželjene oči. Unatoč uredno pribavljenoj dozvoli za let dronom, na pitanje smijemo li podići dron s javnog puta, odbio je i zamolio da se udaljimo od samostana.

"Ne zanimaju mene vaše dozvole i vaši zakoni, ovo je crkveno!"

Bili smo na javnom putu i dron pokušali podići dalje od samostana, s javnog puta, no isti je čuvar počeo vikati za našim novinarom, koji mu je pokazao dozvolu i press iskaznicu, no njega to nije zanimalo:

- Ne zanimaju mene vaše dozvole i vaši zakoni. Ovo je crkveno - počeo je urlati. Nije bilo više smisla biti tamo i svađati se, pokupili smo se i otišli.

Inače, samostan je zanimljiv i važan jer se tamo nalaze dva mramorna reljefa Majke Božje s Djetetom u maniri Tomasa Fiambertija i Nikole Firentinca, raspelo J. Petrovića, glavni oltar Maffea da Verona i slike jedrenjaka kao zavjetni darovi pomoraca. I samostan ima Zavjetni muzej s čuvenom slikom Gospe koju je u 15. na obalu Orebića izbacilo more.

Nekada zvonima pozdravljali kapetane, a danas tjeraju ljude

Iza crkvice kapetansko groblje, na njemu raskošan mauzolej obitelji Mimbelli, djelo poznatog kipara Ivana Rendića. U mramoru isklesana djevojka s naopako okrenutim vrčem simbolizira kraj loze obitelji brodovlasnika i orebićkog mecene Antona Mimbellija. Zbog zabranjene ljubavi s kćeri guvernante njegov se sin Baldo zakleo da više nikad neće voljeti i da će s njim izumrijeti obitelj. Tako je i bilo.

Nekada su kapetani Orebić pozdravljali zvukom sirene, a franjevci su im odgovarali zvonjavom sa zvonika crkve Gospe od Anđela. Danas umjesto pozdrava, tjeraju ljude. Nazvali smo da ih pitamo "zašto"?

- Zašto bi dolazili? Ne želimo za naše goste tu Big brother. Ako vi dođete, doći će onda i stotinu Čeha i Poljaka... - odgovara nam franjevac kojeg smo dobili na samostanski telefon.

Vaši gosti? A vi imate goste?

- Pa naravno! Dolaze nam fratri, dolaze nam drugi ljudi.

A vi se bavite turističkom djelatnošću? Je li imate registriranu djelatnost?

- Inače, fratri dolaze u samostane na odmor - pojašnjava nam.

Zašto branite letenje dronom na javnom putu, naime oko javnog puta postavljene su oznake zabrane, a mi smo uredno imali dozvolu za letenje?

- Piše da je zabranjeno snimanje privatnog posjeda. Put je za prolaz, ali to je naše dvorište. Neka prolaze, ali to je naše dvorište - kazao nam je. No, ne govori istinu. Po javnom putu jasno stoji da je to zona zabrane leta dronovima i da su podizanje, slijetanje i sve operacije dronovima zabranjene.

Franjevci lažu - Let dronom kontroliraju nadležna tijela sigurnosti zračnog prometa!

Treba reći da u Hrvatskoj letenje dronom mogu zabraniti jedino nadležna tijela za upravljanje zračnim prostorom i sigurnost zračnog prometa, prvenstveno Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (CCAA) i Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP). Letenje dronovima u kontroliranom zračnom prostoru dozvoljeno je samo uz njihovo prethodno odobrenje, a na aplikaciji AMC-a preko koje se šalje zahtjev za letenje, nema ama baš nikakvih ograničenja (pogledajte sliku niže)!

Također, u posebnim situacijama kao što su hitne intervencije (npr. gašenje požara) mogu se zabraniti letovi dronova radi sigurnosti ljudi i drugih letjelica.

Javne površine su slobodne!

Javne površine i ceste su prema zakonu dostupne svim građanima, te se mediji mogu kretati i snimati na njima u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama i drugim relevantnim zakonima koji reguliraju položaj novinara i prava pristupa javnim mjestima. Ukoliko postoji privatni posjed ili prostor koji nije javni put, tada vlasnici ili korisnici mogu regulirati pristup, ali to ne vrijedi za javne puteve. Eventualne zabrane ili udaljavanja novinara mogu se provoditi samo u skladu s propisanim zakonskim procedurama, a ne samovoljno od strane pojedinaca ili vjerskih zajednica.

U nadležnosti je policije ili drugih službenih tijela regulirati red na javnom putu, a novinari su zaštićeni pravom pristupa informacijama i slobodom medijskog izvještavanja u demokratskom društvu. Dakle, ako su novinari ili snimatelji na javnom putu kod samostana, franjevci ih ne mogu legalno udaljiti ili spriječiti bez opravdanog razloga i bez intervencije nadležnih tijela.

Ova situacija temelji se na pravnim principima slobode medija i javnog prostora u Republici Hrvatskoj, gdje se javni putevi smatraju dostupnima za kretanje i izvještavanje, osim ako to ne ugrožava sigurnost ili nije drugačije zakonski regulirano, što u ovom slučaju nipošto nije bilo!

I tako, umjesto lijepe povijesne pomorske priče, koju se nadamo jednom ipak ispričati iz prve ruke, doživjeli smo jedno tužno iskustvo.

Jurica Gašpar