Sukob oko prava na pristup pomorskom dobru ispred luksuznog resorta Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa doživio je novu eskalaciju. Nakon što je saborski zastupnik MOST-a Marin Miletić prerezao lokot koji je branio prolazak do plaže, oglasila se tvrtka JTH Costabella d.o.o. U svom priopćenju optužuju javnost za obmanjivanje i tvrde da posluju isključivo po zakonu. Međutim, detaljna analiza važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i recentna sudska praksa, pokazuju potpuno drugačiju sliku.
Iz tvrtke JTH Costabella d.o.o. oštro su reagirali na akcije građana, navodeći da su izloženi pritisku i pogrešnom tumačenju propisa. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
„Poslovanje JTH Costabelle u potpunosti je usklađeno sa zakonima i ugovorom o koncesiji na pomorskom dobru. Budući da smo već neko vrijeme izloženi obmanjivanju javnosti vezano za status i korištenje koncesije za područje pomorskog dobra na području plaže Kostabela, prisiljeni smo pojasniti riječkoj i općoj javnosti cijelo vrijeme javno dostupne činjenice o uvjetima koncesije.
Odluku o koncesiji donijela je Vlada RH 2. travnja 2015. godine i objavljena je na mrežnim stranicama Narodnih novina broj 38/2015. Puni naziv odluke je Odluka o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže Kostabela u Rijeci te zahvata morske vode za potrebe bazena i za potrebe termotehničkih uređaja JTH Costabella. U članku 5. te Vladine Odluke stoji, citiramo: „Koncesija na pomorskom dobru iz točke II. ove Odluke daje se u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže Kostabela u Rijeci, s mogućnošću ograđivanja iste i bez mogućnosti naplate ulaza, te u svrhu zahvata morske vode za potrebe bazena i za potrebe termotehničkih uređaja obližnjeg turističkog kompleksa.
Na temelju ove Odluke, JTH Costabella d.o.o. potpisala je ugovor o koncesiji na razdoblje od 30 godina i ispunila sve zadane uvjete, izgradila je plažu i gospodarski je koristi već punih pet godina. Bitno je naglasiti da je u vrijeme potpisivanja ugovora koncesionaru dana mogućnost ograđivanja te je ono u potpunosti zakonito, kako to pojašnjava nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svojoj izjavi medijima. Upravo se to i navodi u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. godine. Postojeće koncesije s mogućnošću ograđivanja ostaju do isteka koncesija, pa tako i na koncesiji za plažu Kostabela, koja istječe 5. 11. 2045. godine.

Tijekom izgradnje plaže, JTH Costabella striktno se pridržavala svih propisa i zakona te je uskladila svoja postupanja s pravnim stručnjacima i nadležnim institucijama. Za predmetni zahvat izdana je pravomoćna uporabna dozvola, a svi radovi izvedeni su u skladu s odobrenom projektnom dokumentacijom te pod stručnim nadzorom tijekom cijelog procesa građenja. Prije otvorenja svi pregledi i nadzori prošli su bez primjedbi nadležnih tijela. U izgradnju same plaže uloženo je više od šest milijuna eura od ukupno uloženih više od 105 milijuna eura u izgradnju, opremanja i uređenja hotela. Osim plaćanja stalne koncesijske naknade za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, JTH Costabella plaća i 3% od ukupnog godišnjeg prihoda od obavljanja djelatnosti i pružanja usluga na plaži. Dosadašnje cjelokupno djelovanje tvrtke JTH Costabella je bilo transparentno i u suradnji s nadležnim službama, vodeći se načelom poštivanja lokalne zajednice.
Zaključno, naglašavamo i ponavljamo, JTH Costabella koristi pomorsko dobro sukladno koncesijskom ugovoru, održava ga i štiti u skladu sa svim propisima Republike Hrvatske te za to plaća propisanu naknadu. Stoga smatramo potpuno neprihvatljivim ponavljajuće akcije i prijetnje, a koje su rezultat proizvoljnog pogrešnog tumačenja zakona i propisa te zlouporaba saborskog imuniteta. Na taj se način opetovano obmanjuje lokalna javnost i mediji, prijeti se koncesionaru i poziva na remećenje javnog reda i mira, na oštećenje privatne imovine čime se nanosi ozbiljna šteta koncesionara, koji ni s čim i nikada nije prekršio ugovor o koncesiji i zakone Republike Hrvatske. Uz počinjenje materijalne štete, javnim predstavama i prijetnjama, plasiranjem netočnih informacija, čini se vrlo ozbiljna reputacijska šteta koncesionaru, što se odražava na zaposlenike te goste odmarališta.
Prenošenje vijesti o ovim događajima na poznatim internetskim turističkim platformama i portalima može dugoročno naštetiti izgrađenom ugledu odmarališta, ali i ugledu kvarnerskog turizma. Moraju se razlikovani granice političkog aktivizma i djelovanja u odnosu na granice destrukcije, obmanjivanja i nanošenja štete investitoru koji ulaganjima u sadržaje nastoji gostima omogućiti odmor te sigurnost i zaštitu gostiju i zaposlenika odmarališta. Zakon je za sve jednak i prvi smo koji se zalažemo za njegovo striktno pridržavanje, na što pozivamo i sve druge.“

Međutim i prije stupanja na snagu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Ministarstvo mora je na ovu temu NEDVOJBENO odgovorilo, kako slijedi:
– Razlog ograđivanja je prvenstveno zaštita objekata i opreme na pomorskom dobru, s obzirom na to da se radi o plaži visoke kategorije te da je takva mogućnost predviđena dokumentima prostornog uređenja Grada Rijeke. Međutim, samim davanjem prava na ograđivanje ove plaže istu ne čini privatnom plažom, niti plažom namijenjenoj isključivo gostima hotela. Ova plaža jest i mora biti dostupna svim korisnicima jer je ogradom samo ograničen pristup plaži, ali ne i isključen - odgovorili su tada u resornom ministarstvu.

Iako se JTH Costabella čvrsto drži akata iz 2015. godine, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je stupio na snagu 29. srpnja 2023. godine, vrlo precizno i bez ikakve sumnje demantira njihove tvrdnje o pravu na izolaciju javnog dobra.
Članak 5. (Stavak 1. i 5.): Definira status pomorskog dobra kao stvari izvan prometa i strogo zabranjuje stjecanje stvarnih prava na njemu. Pomorsko dobro ne može biti predmet ugovora o zakupu niti najmu, a sve građevine trajno povezane s njim smatraju se njegovom pripadnošću. Zadnji stavak je rezolutan: „Pravni poslovi sklopljeni suprotno stavku 1. ovoga članka ništetni su“.
Članak 76. (Stavak 7. i 8.): Eksplicitno propisuje da jedinica lokalne samouprave (grad ili općina), odnosno koncesionar koji upravlja javnom morskom plažom, ne smije plažu ograditi, na drugi način ograničiti pristup njoj, niti naplaćivati ulaz.
Članak 78. (Stavak 3. i 5.): Strogo određuje da se prirodna morska plaža ne smije ograditi, niti se na bilo koji drugi način smije ograničiti pristup njoj ili ju isključiti iz opće upotrebe.

Da priča o rezanju lokota i uklanjanju ograda na plažama ima jasnu pravnu podlogu, dokazuje i recentna sudska praksa. Sutkinja Općinskog suda u Dubrovniku, Marijana Milković Cosmai, donijela je 13. rujna 2023. godine ključno Rješenje u gotovo identičnom slučaju.
Nakon što je profesor Igor Legaz uklonio ogradu s pomorskog dobra koju je postavio hotel Royal hotels & resorts d.o.o., hotel je tražio naknadu štete i zabranu „smetanja posjeda“. Sud je taj zahtjev hotelske kuće – glatko odbio.
U obrazloženju sudske odluke jasno stoji:
„Radovi uklanjanja ograde poduzimani su isključivo na pomorskom dobru pa samim time cilj takve 'akcije' nije bilo nanošenje ikakve štete ili nasilja prema predlagatelju, nego uklanjanje prepreke s pomorskog dobra koje služi kao pristup plaži.
Pomorsko dobro je opće dobro, a opća dobra su stvari koja ne mogu biti u stvarnopravnom režimu, nego su na upotrebi svih, pa, načelno, ne mogu biti u mirnom posjedu jedne pravne niti fizičke osobe. Pravna narav mu je takva da pripada svima i svi se imaju pravo njime koristiti…
Bilo bi protivno samoj naravi pomorskog dobra kao općeg dobra, kada bi se omogućilo svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi da zaposjedne pomorsko dobro i isključi sve ostale. Činjenica da je netko u posjedu tog dijela pomorskog dobra duži vremenski period, nema utjecaja, jer se protekom vremena ne može isključiti pomorsko dobro iz opće upotrebe, niti na njemu zasnovati posjed u korist jedne osobe.“
Na isto se pozivao i vlasnik hotela Admiral u Slanome, pa mu je Ministarstvo mora u rujnu 2023. naredilo da ukloni ogradu, što je naposlijetku morao i učiniti.

Iz ovog je pravnog stajališta razvidno: nikakvi milijunski iznosi, ugovori iz prošlosti niti status investitora ne mogu pravno opravdati postavljanje lokota na javnu plažu. Zakon je, kako i sami investitori kažu, jednak za sve – a on kaže da plaže pripadaju građanima.
Društvu JTH Costabella d.o.o. stoga smo poslali logično pitanje: "Zašto u međuvremenu vaše društvo nije revidiralo navedenu koncesiju, koja bi bila u skladu sa važećim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama i zašto niste tužili državu ako vam je ta prava postojećim zakonom ukinula?"
Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo!
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:



© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev