DUBROVNIK - Ovotjedni snažan potres s epicentrom na granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koji se ozbiljno osjetio u nekoliko desetaka kilometara udaljenom Dubrovniku, profesor s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Josip Stipčević osjetio je na licu mjesta. Upravo ovih dana i upravo u Dubrovniku Stipčević je prezentirao značajan projekt nazvan 'DuFAULT', kojemu je cilj istražiti potrese koji prijete ovom najtrusnijem području u Hrvatskoj.
Radi se o projektu pokrenutom prije tri godine i financiranom od strane Hrvatske zaklade za znanost, a samo dan prije spomenutog snažnog potresa predstavljeni su novi rezultati istraživanja Stipčevića i niza njegovih suradnika - od čega posebno treba izdvojiti mapiranje nekih aktivnih rasjeda, izrađene strukturno-tektonske modele i izračunate osnovne simulacije mogućih potresa na području Dubrovačko-neretvanske županije. Ovaj dio Hrvatske - ali i susjedni istočni dio Hercegovine - dodatno je pokriven mrežom od osam novih seizmoloških postaja kojima će se preciznije odrediti epicentar potresa, no to je tek početak opsežnih planova koje je Stipčević otkrio za T-portal.
Između ostalog, najavio je pretvaranje mreže optičkih kabela u neku vrstu velikih, desetke kilometara dugačkih senzora koji će detektirati trešnju tla. Radi se o prvom ovakvom projektu u Hrvatskoj i jednom od prvih takvih pothvata uopće u Europi.
Jedan od partnera u projektu DuFAULT jest i Dubrovačko-neretvanska županija koja njime dobiva ulazne podatke za pripremu svoga sustava na prirodne katastrofe, odnosno jake potrese koji se dakako ne mogu predvidjeti, ali nipošto ne smiju isključiti. Pogotovo na ovom području.
- Naša preliminarna procjena jest da su mogući potresi magnitude 7.0, u rangu onih koji su Dubrovnik pogodili u 17. stoljeću ili 1979. godine, premda je epicentar tog potresa zapravo bio na području Bara u Crnoj Gori. No i potres manje jačine mogao bi imati značajne posljedice ukoliko je njegov epicentar na manjoj dubini i bliže samom gradu, na to zbilja treba biti spreman. Uostalom, ovotjedni potres dogodio se pedesetak kilometara od Dubrovnika i imao je magnitudu 5,4, pa su ga ljudi itekako osjetili i prepali se - upozorava Stipčević i potom predstavlja što su on i suradnici radili u protekle tri godine.
- Osim spoznaje kolike potrese možemo očekivati izradili smo simulacije njegovog utjecaja na grad Dubrovnik i šire područje, a posebno je značajno mapiranje rasjeda jer dosad nismo imali precizne spoznaje kako su oni postavljeni, gdje se nalaze i koliko su aktivni. Ovaj dio Hrvatske jako je uzak i za poboljšavanje monitoringa bila je ključna suradnja s kolegama iz Bosne i Hercegovine, gdje su postavljena tri seizmografa. Dva su u funkciji dok je jednoga 'spržio' grom, no popravit će se - optimistično će sugovornik T-portala i potom otkriva spretan manevar kojim su došli do novih i vrijednih spoznaja.
Prije nešto više od deset godina, naime, Hrvatska je odobrila istraživanja jadranskog podmorja u projektu pronalaska ležišta ugljikovodika. Ti podaci su pohranjeni u Agenciji za ugljikovodike i sada su iskorišteni kako bi se izradile karte aktivnih rasjeda u podmorju južnog Jadrana. Ostao je nerazjašnjen još nekoliko kilometara širok pojas blizu obale, a pretpostavljamo da je upravo na tom području bio izvor katastrofalnog potresa iz 17. stoljeća - objašnjava Stipčević.
On otkriva da se podmorski sustav rasjeda postavljen paralelno jedan uz drugoga i da je cijeli niz aktivan. Protežu se sjeverno prema Šipanu i južno prema Crnoj Gori i krivci su za katastrofalni potres iz 1979. godine.
- Bitan dio našeg projekta su postavljeni seizmografi s kojima smo u relativno kratkom vremenu od nule došli do pristojne pokrivenosti, a u idućem razdoblju planiramo dodatno povećati broj stanica i pokušati implementirati sustav ranog upozorenja na potrese - kaže Stipčević.
Damir Petranović
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
Jadranski web portal
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
