DOZNALI SMO KOLIKO KOŠTA Prvi umjetni greben težak 8 tona, na dnu Zadarskog arhipelaga

Foto: ZDŽ

ZADAR – Prvi umjetni greben na hrvatskoj obali Jadrana postavlja se pod okriljem projekta „Adri.SmArtFish“ kojeg provodi Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, a financira se iz programa Interreg V-A Italija Hrvatska, u kojem je Zadarska županije jedan od ukupno deset partnera. Ovaj umjetni riblji greben bit će prvi u Hrvatskoj i to nas čini uistinu ponosnima, naročito i zato jer Zadarska županija nosi epitet „najribarskije županije“ u Hrvatskoj.

– Projektom Adri.SmArtFish uspjeli smo preskočiti administrativne barijere koje su do sad postojale za postavljanje umjetnog grebena – istaknuo je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.

Projektni tim Adri.SmArtFish-a čine pročelnik Daniel Segarić, voditeljica projekta Katerina Skelin i financijska voditeljica projekta Martina Glavić. Ukupan proračun projekta je 3.242.230,50 EUR, a od toga je 259.995,00 EUR proračun Zadarske županije. Valja naglasiti kako svi projektni partneri financiraju vlastitim sredstvima samo 15% svog proračuna, dok ostalih 85% financira Europski fond za regionalni razvoj.

Realna cijena podmorskog grebena

Nakon objave na našem portalu prije dva tjedna u kojoj su iznešene i gornje brojke o cijeni projekta, javile su se i određene nedoumice u stručnim krugovima. Iz tvrtke koja se bavi upravo ovakvim podmorskim radovima, iznijeli su nam kratak elaborat, koliko bi trebao koštati jedan ovakav greben.

– Činjenica je da se podmorski greben može napraviti za samo 100.000 kn ili pretvoreno u 13.333 eura i biti puno vise ekološki izgrađen od kamenih blokova od kojih se izrađuju “školjere” (kamenometi) umjesto od betona i željeza (toga se često grozimo prilikom izvođenja razno raznih radova ilegalnih investitora koji takav materijal odlažu u more )
Napravit ću vam i simulaciju troška za izradu podmorskog grebena od kamenih blokova :
– 1 tona kamenih blokova u prodaji dođe 60 kn (350 tona = 21.000 kn )
– ukrcaj 350 tona takvog kamena na brod = 9.000 kn
– prevoz do lokacije brodom do udaljenosti 50 Nm = 35.000 kn
– iskrcaj na lokaciji = 35.000 kn
Sveukupno : 100.000 kn

– napisao nam je Hrvoje Krstulović iz tvrtke Krka Sub Maris d.o.o.

Da bi razjasnili nedoumice, pitali smo pročelnika Segarića, koliko doista košta sam greben i njegovo postavljanje?

– Greben i postavljanje koštaju 160 tisuća kuna. Da razjasnimo što obuhvaća sav ostali iznos; na projektu od 3,2 milijuna eura deset je partnera, a svak ima svoj dio paketa. Zadarski paket je 300 tisuća eura, od čega ovo nije jedina aktivnost, naprotiv, ima ih nekoliko. Jedna od aktivnosti je postavljanje podmorskog grebena na nešto veću dubinu, a onda nakon toga ide monitoring za godinu dana da vidimo što se događa. Osim ovoga, imamo i još nekih projekata koji su uglavljeni u cijenu od 300 tisuća eura; studije za mali obalni ribolov, pa aktivnost kupnje ledomata na otocima za ribare i niz drugih aktivnosti – pojašnjava nam Segarić.

Provedba projekta započela je 1. siječnja 2019. godine, a iako je predviđeno trajanje bilo do 30. lipnja 2021. godine, ono se ipak zbog globalne pandemije, produljilo do samog kraja 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17 (sjeverni i srednji Jadran).

– Postavljanje umjetnog ribljeg grebena je pilot aktivnost Zadarske županije kao projektnog partnera. Postavljanju su prethodili pronalazak lokacije, izrada idejnog projekta i maritimne studije, ishođenje lokacijske dozvole te nabava konstrukcije za izradu grebena. To je bio uistinu zahtjevan administrativni postupak koji je trajao gotovo godinu dana i sada preostaje još spustiti greben u more koji je tvrtka Zadar Sub već montirala na kopnu, a za taj završni korak čekaju se još samo pogodni vremenski uvjeti – dodaje financijska voditeljica projekta Martina Glavić.

Trostrana piramida teška 8 tona

Greben je formiran u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča oblika osmerokutne prizme s dimenzijama jedne ploče 1,2 x 1,2 metra, stranicama duljine 0,5 metara i debljine 6 centimetara. Sastavljen je spojnim trakama i vijcima od nehrđajućeg čelika, a napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako oštetiti sidrima i ribolovnim alatima. Teži gotovo 8 tona, a postavit će se na 560 metara od obale u blizini najmanjeg naseljenog otoka na Jadranskoj obali, Ošljaka.

Postoji više razloga za postavljanje grebena, a neki od njih su: proučavanje mogućih učinaka novog staništa na očuvanje ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama te mogućnost širenja gospodarskih aktivnosti kroz moguće prepoznatljive oblike gospodarenja u ribolovu i turizmu.

– Očekujemo da ćemo kroz pilot aktivnost saznati koji će se organizmi nastaniti na greben i koje će se vrste ribe okupljati oko njega – rekao je Segarić.

Kako dodaje nadalje, odlučili su se na postavljanje grebena iz razloga što je veliki pritisak ribolova na stanište čvrstih podloga (kamenito dno), a u Jadranskom moru su velike površine pijeska i mulja.

– Cilj je utvrditi koliko će umjetni riblji greben biti efikasan te će nam ova pilot aktivnost biti podloga za izradu projekata u budućnosti koji započinju s prostornim planiranjem na moru. Da bi se to planiranje moglo napraviti treba prikupljati podatke i informacije, ali ne samo iz literature već i temeljem ovakvih pokusa – zaključuje pročelnik Zadarske županije.