Stručnjaci iz Aquariuma u Puli prošlog su se tjedna tijekom terenskog rada u Premanturi, susreli s plovama crneja (Chromis chromis) koji su se vraćali u svoja obalna staništa na noćenje.
Upravo zbog svog biološkog ritma, ubrajaju se u tzv. ključne vrste (eng. “keystone species”), organizme koji imaju disproporcionalno velik utjecaj na prirodni okoliš u odnosu na vlastitu brojnost.
Bez ključnih vrsta, ekosustav dramatično se mijenja ili kompletno narušava.Ova vrsta široko je rasprostranjena u Sredozemlju te je od posebnog značajna za održavanje stabilne hranidbene mreže u morskim ekosustavima jer predstavljaju vektor za prijenos nutrijenata i nano-minerala s otvorenog mora na obalu.
Svoju ekološku ulogu ostvaruju na način da se tijekom dana hrane zooplanktonom u otvorenom moru, a u obalna staništa vraćaju se u sumrak te obogaćuju okoliš ugljikovim i dušikovim spojevima ispuštenim u obliku fekalnog peleta.
Crneji se ujedno smatraju i bioindikatorima čistog mora iz razloga što se u morskoj vodi niže kvalitete te u područjima u kojem vlada buka pronalaze u puno manjem broju, pojašnjavaju iz Aquariuma Pula.
D.G.
Oko 140 bjelogrlih kitova nasukalo se u plitkim vodama ušća u južnoj australskoj saveznoj državi Zapadnoj Australiji. Kitovi su se
Prošle godine u Hrvatskoj je stradala trećina svih pčela. Problem je to koji polako zahvaća cijelu Europsku uniju - poljoprivrednici
Razred su bodljikaša, najčešće okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane prekrivena pomičnim bodljama. S donje strane tijela
U noćnim satima je ispod Pelješkog mosta ulovljen, kako kaže čitatelj, najveći zabilježeni šarun, piše Dalmacija danas. Veličina izmjerenog šaruna,
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
