Crkva u Šibeniku postavila jaslice s crnim križevima i zastavama HOS-a, pa ako želite saznati "tko je stvarno prodao Dalmaciju" eto prilike!

Ovo nije prvi put da jaslice u ovoj crkvi izazivaju pažnju javnosti. Podsjetimo, prije dvije godine prizor Isusovog rođenja bio je okružen tenkovima, dok je lani uz biblijske motive bio izložen i prikaz modernog društva s Barbikama.

Ovogodišnji postav, uz "svetu obitelj" uključuje i niz povijesnih i političkih simbola. Pokraj jaslica su, uz službenu hrvatsku zastavu, postavljene i zastava HOS-a te nekoliko drugih. Ispred njih se nalaze crni križevi s hrvatskim grbom s početnim bijelim poljem, kao i ploče s popisima jama i stratišta Hrvata iz Drugog svjetskog rata.

Postav je popraćen i pločama s tekstualnim "objašnjenjima" o pozdravu "Za dom spremni", o tome tko je "stvarno" prodao Dalmaciju Talijanima, te o "pravoj istini" o bitki na Sutjesci, uz niz drugih detalja vidljivih na fotografijama. 

Uz jaslice postavljene su i ploče s opsežnim tekstovima u kojima se iznose revizionističke interpretacije hrvatske povijesti 20. stoljeća. U njima se pozdrav „Za dom“ prikazuje kao višestoljetni hrvatski poklik, uz tvrdnje da su ga koristile povijesne ličnosti poput Nikole Šubića Zrinskog, Josipa Jelačića i Stjepana Radića.

Revizionistički tekstovi

U tekstovima se navode dvojbene povijesne interpretacije o odgovornosti ustaškog režima za teritorijalne gubitke Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata, tvrdeći da su dijelovi Dalmacije i Istre Italiji predani još tijekom Prvog svjetskog rata. Poseban naglasak stavljen je i na ulogu muslimana u NDH, koji se u tim prikazima opisuju kao lojalni sudionici tadašnje države, uključujući i tvrdnje o njihovoj većinskoj zastupljenosti u pojedinim ustaškim postrojbama.

U tekstovima se spominje i partizanski pokret, uz tvrdnje o masovnim stradanjima "hrvatskih boraca" u bitkama poput Sutjeske te optužbe da su partizani nakon rata počinili sustavna ubojstva bez suđenja, uključujući velik broj crkvenih ljudi. Navode se i brojke o masovnim grobnicama i poratnim likvidacijama, pri čemu se partizanski i komunistički pokret prikazuju kao glavni nositelji zločina nad Hrvatima nakon 1945. godine.

J.T.