5 min. čitanja

ČOVJEČE, ZAŠTO? U godinu dana, broj živih plemenitih periski smanjo se na 7, a naš stručnjak izdavaja slučajeve izravnog ljudskog uništavanja!

ČOVJEČE, ZAŠTO? U godinu dana, broj živih plemenitih periski smanjo se na 7, a naš stručnjak izdavaja slučajeve izravnog ljudskog uništavanja!
Foto: Facebook (Pero Ugarković)

Godine 2019. počeo je masovni pomor plemenitih periski uzorkovan parazitom. Od tada je uslijedila kalvarija za, nekada veliku i gustu populaciju najvećeg školjkaša našeg Jadrana.

Zbog ozbiljnosti situacije pokrenut je projekt „Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru“, s ciljem pronalaska preživjelih jedinki, prikupljanja mlađi, praćenja uzročnika bolesti i razvoja metoda za buduću obnovu populacije. Ostalo nam je tek nekoliko rapršenih jedinki, a situacija je i više nego alarmantna.

Šok, nevjerica i ljudska sramota

Naš domaći stručnjak za morsku ekologiju Pero Ugarković kaže kako je na temelju dojava građana i znanstvenih monitoringa, tijekom 2024. godine potvrđeno svega 30 živih jedinki u cijelom hrvatskom dijelu Jadrana. Hrvatska obala Jadrana je golema, a naš najveći školjkaš sveden je na šačicu jedinki koje jedva možemo nabrojati. Krajem 2025. godine očekivali smo da ih je barem malo više. No, u samo godinu dana broj živih jedinki smanjio se na 7!

- Dio je vjerojatno izgubljen prirodnim putem, uslijed predacije riba i hobotnica ili drugih okolišnih stresova, a barem jedna jedinka (u Omišu) stradala je zbog orkanskog juga. No za dio slučajeva znamo da su izravna posljedica ljudskog djelovanja, poput sljedećih primjera:

  • Nin – nestale. Dvije periske pronađene u okolici Nina nestale su svega dva mjeseca nakon evidentiranja. Područje je sustavno pretraženo, bez ikakvog traga. Nalazile su se plitko, uz samu plažu, među kupačima.

  • Sutivan – iščupana i razbijena. Na sjevernoj strani Brača pronađena je periska, a dva tjedna kasnije planirano je postavljanje zaštitnog kaveza. Na lokaciji su pronađena tri odlomljena dijela školjke u neposrednoj blizini. Način oštećenja nedvosmisleno upućuje na ljudsku intervenciju.

  • Mirca – nestala. Nakon uništenja periske u Sutivanu, nova jedinka pronađena u Mircima donijela je kratkotrajni tračak nade. Dva tjedna kasnije nestala je bez ikakvog traga.

  • Pernat – ukradena iz kaveza. Periska je dvije godine bila pod monitoringom, zaštićena kavezom na dubini od 6 metara. Kavez je pronađen razbijen, periske nema.

  • Zečevo – vjerojatno sidrenje. Nalazila se na području učestalog sidrenja tijekom hodočašća. Ako nije uništena sidrom, iščupana je namjerno.

  • Vir – samljevena. Jedina poznata periska na Viru praćena je dvije godine. Tijekom monitoringa na njezinom je mjestu pronađen betonski kolpomorto, odbačen točno na nju.
Foto: Đani Iglić

Ima li prostora za optimizam?

Bez obzira na strašne primjere ljudske bezobzirnosti kao i nezavidnu poziciju u kojoj se plemenite periske trenutačno nalaze, Pero Ugarković smatra da prostora za nešto pozitivnije razmišljanje ipak ima.

"Velik broj periski u Venecijanskoj laguni preživio je i populacija se ondje zasad održava u dobrom stanju, a uzročnik masovnog pomora trenutačno se više ne detektira u Jadranu. Talijanski stručnjaci sada dio tih periski sele iz Venecijanske lagune u druge zaštićene parkove prirode, i ako im uspije, takav pristup dodatno povećava šanse za njihovo dugoročno očuvanje" - kaže Ugarković i dodaje

"Ta populacija predstavlja važan genetski i ekološki rezervoar, ali i ključni potencijal za buduću repopulaciju šireg jadranskog područja. Ako se povoljni okolišni uvjeti održe, ličinke koje prenose morske struje mogle bi jednoga dana ponovno nastaniti i našu obalu. Kolektori za prikupljanje mlađi trenutačno su najpouzdaniji alat za utvrđivanje razmnožava li se periska u prirodi i pojavljuju li se nove jedinke duž hrvatske obale. A kada se takve jedinke otkriju njihova pojava brzo postaje vijest. No te periske nekako moraju i preživjeti nakon otkrića. Nedavni slovensko-talijanski znanstveni rad (Flander-Putrle et al., 2023) pokazuje da je najbolje za njihov rast i preživljavanje osigurati im stalni smještaj i skrb metodom in situ, dakle uzgojem i zaštitom unutar njihovog prirodnog morskog okoliša, daleko od akvarija i laboratorija. Osobno vjerujem da bi pronađenim periskama kroz projekt trebalo osigurati upravo takav oblik skrbi, jer osim što je to znanstveno potvrđeno kao najučinkovitije, to je ujedno i najlogičnije rješenje, metoda zahtijeva najmanje troškova, a uvjete za njezinu provedbu već imamo, i više nego dovoljno" - piše naš stručnjak.

Ono što je bitno zapamtiti i što je i sam Pero Ugarković naglasio za kraj jest da trenutačno svjedočimo jednom strašno lošem stanju svijesti prema morskom okolišu. Svjedočimo stihijskom uništavanju radi osobnih interesa, institucionalnoj pasivnosti, izostanku nadzora i razvodnjavanju odgovornosti. Uz sveopću ekološku nepismenost ovo predstavlja ubojiti "koktel" po morski ekosustav. Danas, naime postaje normalno da se pravila na moru i u moru mogu kršiti bez ikakvih posljedica. Je li vrijeme da se ovaj "divlji jug" napokon obuzda?

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

MARINSKI ZALJEV Krenula potraga za plemenitom periskom
Mještani Marinskog zaljeva i PŠU “Mulina” organiziraju, hvale vrijednu akciju, “potragu za živom plemenitom periskom” u Marinskoj vali, prenosi Otvoreno more. Marinska vala je nekada imala ogroman broj kolonija plemenite periske. Plan je stoga da se sve potencijalne podvodne lokacije pretraže, te se pritom dokumentira (video, foto) stanje dna na
Podvodna kamera u Piranu 24 sata dnevno snima živu plemenitu perisku
Nova podvodna kamera postavljena je ispred Morske biološke postaje Piran i omogućuje pogled na živu plemenitu perisku (Pinna nobilis). Plemenita se periska nalazi na dubini od 3 metra, a 24 sata ovaj jedini preživjeli primjerak mlade jedinke do koje se došlo uporabom sakupljača ličinki u okviru projekta Life Pinna i
LASTOVO Postavljeni kolektori na 7 lokacija gdje su nekad bila bogata staništa plemenite periske: “Velika im je prijetnja nasipavanje obale!”
Postavljeno je ukupno 72 kolektora koji će do jeseni plutati u struji mora, u uvalama: Vejo Lago, Borova, Mali Maslovnjak, Mrca, Mrčara, Skrivena luka i Barje. - U tjednu od 2.- 6.lipnja postavljeni su kolektori na 7 lokacija gdje su nekad bila bogata staništa plemenite periske. Nadamo se
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.