BURNA RASPRAVA Grad Opatija želi "smanjiti" pomorsko dobro. Stručnjak: "Ovo je suludo!"

Grad Opatija inicirao je zahtjev za smanjenje granica pomorskog dobra na tri lokacije u Opatiji što je izazvalo brojne reakcije. Sličan smo slučaj želje za pretvaranjem pomorskog dobra (općeg dobra) u javno dobro imali prošle godine u Umagu. Takav je potez Ministarstvo mora izrijekom proglasilo nezakonitim i nemogućim.

Dok gradonačelnik Opatije tvrdi kako je iza svega "nevina" ideja koja će Grad poštedjeti papirologije, tj. potrebe za koncesioniranjemu slučaju da požele ići u nekakvu rekostrukciju ili izgradnju, gradska vijećnica Neva Slani smatra kako je riječ o otima nju pomorskog dobra, dok stručnjak za pomorsko dobro Axelom Luttembergerom ideju naziva suludom.

"U sva tri slučaja radi se zapravo o smanjenju veličine površine pomorskog dobra. Pomorsko dobro je ono što je opće dobro, takozvano opće dobro, ono pripada svima jednako. Svi imaju jednaka prava pristupa općem dobru - građani Opatije, svi građani Republike Hrvatske, svi zaljubljenici u Opatiju, svi koji ovdje dođu", rekla je vijećnica Slani.

A evo što kaže gradonačelnik Grada Opatije Fernando Kirigin:

"Predlažemo da se držimo ove ograde. Što ćemo dobiti s time? Iz pomorskog dobra postaje javno dobro. Pomorsko dobro je opće dobro za opću uporabu. Javno dobro je također javno dobro, to jest opće dobro za opću uporabu. Ni jedno ni drugo se ne može privatizirati. Samo, bitna razlika je u tome što za pomorsko dobro, bilo kakvu rekonstrukciju, bilo kakvu izgradnju, vi morate ići u koncesioniranje", rekao je Kirigin.

"Postupak koncesioniranja zna završiti kao što je završila Costa Bella Hilton". Znači, za koncesionirati pomorsko dobro može Primorsko-goranska županija u našem slučaju, ili država ako to proglasi od posebnog interesa", poručio je gradonačelnik.

Ispada da su motivi gradskog prijedloga ti da im bude jednostavnije ako požele ići u nekakvu izgradnju ili rekonstrukciju na pomorskom dobru. Ipak postoje sumnje kako se "priprema teren", pogodovanju ili nekakvom budućem pogodovanju koje bi se eventualno dogodilo ovdje, na samome pomorskom dobru, odnosno onome koje bi postalo javno dobro, što gradonačelnik odbacuje.

"Ponavljam, to je nemoguće. Ide to u javno dobro. Grad Opatija, ako netko misli ukidati status javnog dobra na šetnicama, Grad Opatija ima prodavati ohoho toga što je izvan pomorskog dobra. Može prodati sve stanove, može prodati sve poslovne prostore, može prodati sve ulice, ako ćemo tako gledati", poručio je.

Stručnjak: "To je sulud prijedlog i kleptokapitalizam"

"Čak i u zemljišnim knjigama nije upisano vlasništvo Republike Hrvatske, kao što je na Saboru vlasništvo Republike, već je pomorsko dobro. Zato prijedlog smanjivanja pomorskog dobra je potpuno sulud. To je prikaz jednog, ja bih rekao, manjka obrazovanja ili kleptokapitalizma, u našem slučaju", rekao je na sve stručnjak za pomorsko dobro Axel Luttenberger.

"Ideja struke je da se pomorsko dobro ne smanjuje, nego širi, a sve ove aktivnosti koje su do sada bile na pomorskom dobru mogu ostati i dalje. Neistina je da je potrebno smanjivati pomorsko dobro. Na koncu, Lungomare, čitav Lungomare, tko održava? Grad Opatija čisti, mijenja žarulje i sve ostalo", rekao je.

"Na pomorskom dobru nema mogućnosti stjecanja prava vlasništva. I to je ono što je jako dobro. Dakle, pomorsko se dobro želi zaštititi zato što postoji velika jagma, veliki interes da bi se imao svoj komad uz more", podsjetila je Slani.

Podsjetimo i na to kako mijenjanje granica pomorskog dobra nije u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, tj. svaki bi pokušaj pretvaranja pomorskog dobra u javno dobro, tj. mijenjanja statusa pomorskog dobra od strane Grada bio nezakonit, što nam je još prošle godine potvrdilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

"Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave nema ovlasti određivati ni mijenjati granicu pomorskog dobra, niti mijenjati status pomorskog dobra u javno dobro.

U slučaju izmjene granice pomorskog dobra, čestica zemljišta koja više ne predstavlja pomorsko dobro, upisuje se u katastru i zemljišnoj knjizi kao vlasništvo Republike Hrvatske" - napisali su tada iz ministarstva.

"Ne može, i to je to, to nikako ne mogu proglasiti javnim dobrom, to je NEZAKONITO", dodala je tada Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

J.T.