Bez digitalizacije i nizinske pruge nema razvoja riječke luke

Prošloga se tjedna u Opatiji i Rijeci održala međunarodna konferencija Transport & Logistics 2026 u organizaciji Veleučilišta u Rijeci i Hrvatskog znanstvenog društva za promet, uz pokroviteljstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH.

U dvodnevnom programu predstavljena su 42 stručna i znanstvena rada autora iz 12 zemalja, uz sudjelovanje više od stotinu stručnjaka i dionika iz prometnog i logističkog sektora.

Predsjednik Hrvatskog znanstvenog društva za promet, prof. Bojan Hlača, ističe da je cilj konferencije bio približiti znanstvene spoznaje realnim potrebama struke i gospodarstva.

- Htjeli smo spojiti znanost i praksu. Konferenciju smo pripremali šest do sedam mjeseci, raspisali poziv za radove i iznenadio nas je odaziv – danas imamo 42 stručna i znanstvena rada objavljena u zborniku, a istraživači i stručnjaci iz 12 zemalja došli su u Opatiju i Rijeku kako bi ih predstavili - kaže Hlača za Radio Rijeku.

Dodaje i da je namjera organizatora bila da se teorijski, akademski pristup spusti na razinu svakodnevnoga poslovnog odlučivanja.

- Željeli smo studentima i široj publici pokazati gdje se danas nalazimo po pitanju transporta i logistike, osobito kada je riječ o riječkoj luci. Zato smo okupili eminentne stručnjake iz privatnog i javnog sektora, kako bismo napravili svojevrsni miks privatnog, javnog i znanstvenog te oživjeli tradiciju našeg društva koje je nekad redovito okupljalo sve ključne aktere u prometu i logistici - naglašava Hlača.

Na konferenciji su, među ostalima, sudjelovali čelni ljudi Lučke uprave Rijeka, Jadrolinije, predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i vodeći menadžeri logističkih kompanija s prometnog pravca koji gravitira riječkoj luci.

Jedna od glavnih tema radova bila je digitalizacija u logistici i otpornost globalnih dobavnih lanaca u uvjetima kriza. 

Hlača ističe da su se autori bavili teškoćama u opskrbnim lancima koje su se intenzivirale tijekom pandemije, rata u Ukrajini i sadašnjeg sukoba na Bliskom istoku.

- Ono što se jasno iščitava iz radova jest da je digitalizacija proces broj jedan. Dobavni lanci danas se suočavaju s poremećajima i promjenama gotovo na dnevnoj razini, ali iskustva iz pandemije i iz ratnih kriza pomogla su da se bolje pripremimo. Digitalizacija može značajno ubrzati reakciju na poremećaje, smanjiti poskupljenja i zastoje, te povećati otpornost ove, kako volim reći, vrlo žilave djelatnosti - poručuje Hlača.

Prema njegovim riječima, doprinos konferencije je i u tome što studentima i akademskoj zajednici nudi konkretne primjere iz prakse koje mogu ugraditi u buduće projekte i istraživanja.

Kao ključni infrastrukturni preduvjet daljnjeg razvoja riječke luke i njezinih kapaciteta istaknuta je nizinska, dvokolosiječna pruga od Rijeke prema Zagrebu i srednjoj Europi. 

Ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Nina Perko, skrenula je pozornost na administrativne i okolišne prepreke koje usporavaju realizaciju takvih projekata.

- Ubrzavanje izgradnje bilo koje infrastrukture prije svega je pitanje ubrzavanja postupaka. Najviše vremena odlazi na studije zaštite okoliša, što je proces koji traje jako dugo. S jedne strane to je razumljivo, jer dodatno ističemo važnost okoliša, ali s druge strane moramo pronaći način da se ti postupci provedu kvalitetno, a ipak brže, kaže Perko za Radio Rijeku.

Proširenje Praškog pristaništa te u perspektivi preseljenje dijela kontejnerskog terminala na otok Krk ključni su planovi za riječki lučki bazen potvrđuje ravnateljica.

- Iznimno je zahtjevno pripremiti dokumentaciju koja će pratiti strateška određenja, poput preseljenja dijela aktivnosti na Krk. Upravo je pred Vladom odluka kojom će se Hrvatske ceste, HŽ Infrastruktura i Lučka uprava Rijeka zadužiti da ubrzaju postupke i da se projekt proglasi strateškim. Kada je nešto strateški projekt, dokumenti potrebni za izgradnju obrađuju se po nešto bržem postupku - pojašnjava Perko.

Perko naglašava da je pozicioniranje Rijeke na glavnom TEN‑T koridoru presudno za financiranje velikih infrastrukturnih zahvata.

- To je osnova svega. Rijeka je na glavnom TEN‑T koridoru i upravo je to ključ koji nam omogućuje da u europskim fondovima tražimo sredstva za ovakve projekte. Postoji čitav niz fondova – od dual-use fondova, klimatskog fonda, do programa konkurentnosti i kohezije – koji mogu poduprijeti izgradnju željezničke i lučke infrastrukture, ističe.

Kao izazove u kratkoročnoj budućnosti vidi dovršetak nizinske pruge te racionalno upravljanje ostalim terminalima u riječkom akvatoriju.

- Izazov je sada što brže dovesti nizinsku prugu u funkciju. Što se tiče lučkih kapaciteta, napravili smo sve što je bilo zacrtano, ali treba vidjeti kako dalje s Bakrom, terminalom u Bakru koji ne radi dinamikom kojom bi trebao, te s novim ulaganjima u Raši i Bršici, s obzirom na izvoz drva i stoke - navodi Perko.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Denis Vukorepa, zauzima optimističniji stav o rokovima dovršetka nizinske pruge.

- Stvar je gotova – financijski je sve pokriveno. Odabrani su izvođači radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, definirana je nova ruta koja zaobilazi Gorski kotar i vjerujem da će do 2032. pruga biti završena. Važno je i to da radovi na novoj trasi neće zaustavljati postojeću prugu, pa ne očekujemo zatvore kakve smo imali ranije, pojašnjava Vukorepa.za Radio Rijeku.

Podsjetio je da je devedesetih godina nedostatak strateške vizije gotovo gurnuo Rijeku s logističke karte.

- Devedesetih gotovo nitko nije ozbiljno razmišljao o riječkoj luci. Partneri s Dalekog istoka imali su dojam da pruga uopće ne postoji i izgubili smo desetljeća jer su neki politički akteri smatrali da Rijeka nema budućnost i da nema dovoljno tereta za velike projekte. Ulaskom u Europsku uniju otvorile su nam se mogućnosti koje sada moramo maksimalno iskoristiti, poručuje.

Posebno naglašava važnost dolaska globalnih operatera u riječku luku.

- Kad smo izgubili Croatia Line, pokazali smo da ne znamo dovoljno. Morali smo učiti od boljih. Zato smo doveli velike svjetske operatere da nam vrate izgubljeni know‑how, donesu sigurnost i otvore nove pravce. Puno smo naučili – danas znamo da se papiri moraju pripremati na vrijeme, i zato se paralelno radi na dokumentaciji za novi most prema Krku i budući kontejnerski terminal - kaže Vukorepa.

Jedno od pitanja bilo je i ima li Hrvatska dovoljno stručnog kadra za ambiciozne planove širenja lučkih i logističkih kapaciteta. 

Vukorepa priznaje da je bilo razdoblja kada je bilo vrlo teško pronaći ljude, ali tvrdi da se trendovi mijenjaju.

- Kad je krenuo projekt Rijeka Gateway, bilo je problema s pronalaskom ljudi. Međutim, situacija se promijenila praktički preko noći – naši ljudi koji su radili u inozemstvu počeli su se vraćati. Danas na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata radi više od 400 ljudi, što je višestruko više nego na početku partnerstva - ističe.

Dodaje da širenje logističkih kapaciteta ima snažan multiplikativni učinak na lokalno gospodarstvo.

- Kada smo ulazili u priču s Brajdicom, bilo je dvadesetak zaposlenih na Jadranskim vratima, a danas je 250 zaposlenih plus oko stotinu vanjskih suradnika. Potražnja za prostorom u Kukuljanovu za logističke centre neprestano raste. To je nepresušan izvor novih poslova i novih radnih mjesta - poručuje Vukorepa.

Slaže se da je uz turizam potrebno diverzificirati gospodarstvo naše regije.

- Hrvatska je uvijek bila prometno atraktivna, iako se desetljećima malo gradilo. Sada u zadnjih petnaestak godina pokušavamo nadoknaditi više od trideset izgubljenih godina, a ulazak u Europsku uniju tu je odigrao ključnu ulogu - zaključuje.

Zaključujemo optimističnim porukama s konferencije Transport & Logistics 2026: uz ubrzanje infrastrukturnih projekata, pametno korištenje europskih fondova i povratak stručnjaka, riječko prometno čvorište ima priliku potvrditi se kao jedna od ključnih ulaznih točaka Europe.

I.B.