> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# ZNAK ZA UZBUNU Hrvatska je među šest država članica EU zagađenih sitnim lebdećim česticama
- URL: https://www.morski.hr/znak-za-uzbunu-hrvatska-je-medu-sest-drzava-clanica-eu-zagadenih-sitnim-lebdecim-cesticama/
- Published: 2021-07-01T10:02:52.000Z
- Updated: 2021-07-02T03:41:01.000Z
- Author: Kristina Bokanić
- Tags: Edukacija, onečišćenje, Split, Ekologija, plastika

SPLIT – **Hrvatska nema sustavni mehanizam za prevenciju i zaštitu zdravlja od štetnih utjecaja iz okoliša, posebno iz teške industrije, odlagališta otpada i CGO-a. Uglavnom se reagira kada je šteta već počinjena, rečeno je na jučer održanom stručnom skupu u organizaciji Udruge Sunce.**

Danima nakon katastrofalnog požara u Splitu 2017\. godine, kada je vatra zahvatila i odlagalište otpada Karepovac, građani su udisali onečišćen zrak. Nastavni zavod za javno zdravstvo u svojim priopćenjima nije spominjao negativan utjecaj koji na zdravlje imaju višestruko prekoračene štetne čestice u zraku. S jedne strane, u javnosti se tvrdilo da se količina štetnih čestica kretala u okviru dopuštenih vrijednosti, iako su u danima aktivnog požara bile registrirane četverostruke vrijednosti čestica PM10 i peterostruko povećane vrijednosti sumporovodika. S druge, pak, strane građane se paradoksalno pozivalo da ostanu u svojim domovima.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/07/poz-CC-8Car-split-e1625140179519.jpg)

Foto: Ombudsman.hr/autor: Milan Šabić

Slična situacija ponovila se nakon požara na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac, kada građani nisu dobivali adekvatne i pravovremene informacije. Dio je to podataka navedenim u Izvješću Pučke  
pravobraniteljice pod nazivom „Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj  
2013.-2020.“, a koje je jučer predstavljeno na stručnom skupu u organizaciji Udruge za prirodu, okoliš i  
održivi razvoj Sunce. Stručni skup održan je u sklopu projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS.

Ako lokalni podaci ne zvone na uzbunu, onda svakako treba ozbiljno uzeti u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije koja zagađeni zrak povezuje s preuranjenom smrti od srčanih i moždanih udara, plućnih bolesti i raka, smanjenjem funkcije pluća, respiratornim infekcijama i astmom. Statistike Europske agencije za okoliš bilježe čak 400 tisuća preuranjenih smrti godišnje uzrokovanih onečišćenjem zraka.

U Izvješću EEA o kvaliteti zraka u Europi iz 2020., Hrvatska je među šest država s premašenom gornjom graničnom vrijednosti sitnih lebdećih čestica. Istodobno, na širem splitskom području postoji samo jedna državna mjerna postaja, i to na Visu.

![](undefined)

Foto: Čitatelj / Ilustracija

Zabrinjava i podatak kako je Ured pučke pravobraniteljice u protekle tri godine zaprimio i prve pritužbe okolišnih udruga zbog devastacije pomorskog dobra, koja su se događala čak i u slučajevima kada je a izvođenje građevinskih radova prethodno izrađen Elaborat zaštite okoliša. S druge strane, tu je i najveća nesreća koja je zadesila Zemlju – plastika.

– Prema podacima MGOR-a iz 2020., u Hrvatskoj se prati količina i sastav progutanog morskog otpada u morskim organizmima, krutog otpada naplavljenog na obali, površini i morskom dnu te količina, raspodjela i sastav mikroplastike na plažama i površini mora. U 2020\. je izrađen Plan gospodarenja morskim otpadom, kao dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, no ipak nedostaju sveobuhvatni podatci i procjena stanja – navedeno je u Izvješću.

Profesor sa splitskog Pravnog fakulteta i stručnjak za pravo mora Davorin Rudolf govorio je o odredbama nekadašnjeg ZERP-a i njihovoj primjeni, ali je i istaknuo kako bi u postupanju prema morskom okolišu i općenito zaštiti okoliša, polazišna točka trebala biti humanost.

Na skupu je, između ostalog, rečeno kako je u Hrvatskoj ključni problem to što zagađivači ne snose nikakve sankcije. To bi se, navode, moglo riješiti osnivanjem fonda u koji bi bila uplaćena financijska sredstva prekršitelja, odnosno zagađivača, a koja bi u konačnici služila za sufinanciranje rada organizacija koje se bave zaštitom okoliša.

K.B.