> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# ŽITO U KUNU (TKONU) Nekad se  na obali živjelo potpuno drugačije...
- URL: https://www.morski.hr/zito-u-kunu-tkonu-nekad-se-na-obali-zivjelo-potpuno-drugacije/
- Published: 2025-11-01T15:23:40.000Z
- Updated: 2025-11-01T15:23:40.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Vijesti iz povijesti, Tradicija i kultura, Zadarski arhipelag, Tkon, Pašman

**Svaka plodna površina morala je biti obrađena i zasijana. Nisu to neke ogromne kvadrature ali bilo je dovoljno koliko je potrebno za prehraniti obitelj. Pšenica se često sijala između maslina. Tako je bilo i u Kunu ili kako ga danas poznajemo, Tkonu, na otoku Pašmanu.** 

Kosili su je kosom i srpom. Otkos je slagan u brimena koje su žene na glavi nosile od njive do guvna. Glavu je uvijek štitio facol (hacol) a podloga za teret bila je spara - disk od vune opšiven tkaninom raznih boja. Brime nije bilo lagano i uvijek je neko pomogao da se podigne na glavu. Gledano sa strane, žene su to nosile vrlo elegantno najčešće bez pridržavanja. Tako su nošeni i drugi tereti.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/11/572797481_2271671879937257_6036028307034080609_n.jpg)

Načina za vršidbu bilo je više. Na guvnu se položlio sloj žita debljine dvadesetak centimetara a zatim se cipom (cijepom, mlatilom) udaralo po sloju žita. Sudjelovalo je 6 do 8 ljudi u dvije grupe jedna nasuprot druge. 

Kada se zrno odvojilo od slame zrno je sakupljeno i kasnije vijano na vjetru da se očisti od sitnih ostataka slame. Drugi način je bio voditi tovara - magarca u krug kako bi nogama učinio isti efekt poput cipa. I sve tako do 60-tih godina 20\. stoljeća kada je u selo došla vršilica, stroj pogonjen čuvenim motorom - Aranom.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/11/573410730_2271672029937242_6790922431199704880_n.jpg)

Očišćeno i osušeno žito mljelo se u kućnom žrvnju ili nosilo u mlin. Kruh se mijesio i pekao jednom tjedno. Svaka kuća nije imala krušnu peć pa se taj posao planirao sa susjedima. 

U našoj peći kruh su pekle 4 obitelji. Aktivnost za cijelo dopodne a djeca su sjedila po strani i čekala da dobiju svoj bubak, veliku radost u malome kruhu. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/11/573317740_2271671959937249_6017651649781727280_n.jpg)

Promjenom načina života (prihodi od turizma, rad u industriji) ugasila se potreba za sijanjem žitarica. Kruh se sve manje pekao u krušnim pećima a sve više se kupovao u trgovini. Tako je nestala potreba i za vršilicom a zemlje je prekrila trava. Hambari su postali prazni sanduci. Zemljišta su preimenovana u građevinska i na njima su niknule kuće i apartmani. Kultura života u skladu s prirodom postupno je nestala a na njeno mjesto zasjela je moderna kultura proizvodnje otpada s pričama o održivom razvoju.

Nenad Bojmić