> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Zeleni telefon godišnje zaprimi oko 50 prijava vezanih uz nasipavanje i dohranu plaža
- URL: https://www.morski.hr/zeleni-telefon-godisnje-zaprimi-oko-50-prijava-vezanih-uz-nasipavanje-i-dohranu-plaza/
- Published: 2022-05-18T11:33:26.000Z
- Updated: 2022-05-19T05:20:49.000Z
- Author: Kristina Bokanić
- Tags: Brijuni i Kvarner, Elafiti, Pelješac i Korčula, Dubrovnik, Rijeka, Podvelebitsko područje, Šibenik, Devastacija obale, nasipavanje, plaža, Pomorsko dobro, Udruga Sunce, Ploče, Istra, Ekologija

**Dok razvijene europske zemlje s razlogom čuvaju svoja prirodna bogatstva kao oko u glavi, u Hrvatskoj se ono iskorištava gdje god se stigne. Unatoč savjesnim građanima, ekološkim i aktivističkim udrugama koji o svemu redovito izvještavaju nadležne institucije, nažalost mali je broj slučajeva u Hrvatskoj gdje su institucije bile te koje su spriječile pohlepne pojedince da uništavaju javno dobro, u ovom slučaju pomorsko dobro.**

Zeleni telefon ekološke Udruge Sunce iz Splita godišnje zazvoni najmanje 50 puta da bi s druge strane slušalice čuli prijavu nekog građana ili građanke o bjesomučnom nasipavanju ili dohrani neke dotad netaknute prirodne plaže. Uništavanje obale raširilo se po Jadranu kao epidemija – od nedozvoljene i protuzakonite betonizacije do nekontroliranog nasipavanja prirodnih plaža.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2022/05/Nasuta-obala-u-Krknja-C5-A1ima.jpg)

Foto: Nasuti šljunak na plaži u Krknjašima/Udruga Sunce

Dolaskom turističke sezone ovakvih prijava sve je više pa se čovjek s razlogom zapita – gdje je kraj?

Udruga Sunce kontinuirano upozorava kako **uređenje obale treba biti vođeno načelima zaštite okoliša**, s načelom predostrožnosti. To znači da se svaka ljudska aktivnost u okolišu prvo treba procijeniti sigurnom za okoliš. Međutim, pozivi građana koje su zaprimili u prošloj godini nadmašio je čak i njihove projekcije. Više od 50 prijava stiglo je samo na račun nasipavanja ili betonizacije obale bez potrebnih dozvola. Ponekad je riječ o megalomanskim projektima koji se provode neobazrivo prema okolišu, a ponekad o manjim nasipavanjima ili sezonskim dohranama koji zasebno ne izgledaju toliko problematično, sve dok se ne sagledaju u široj slici i zbroje posljedice koje sva ta regularna „uređenja“ obale ostavljaju na okoliš.

### Zakon krše i jedinice lokalne samouprave

Dok **nasipavanje** spada u kategoriju građenja (novih površina plaže) te iziskuje provođenje postupaka zaštite okoliša i izdavanje dozvola za građenje, **dohranjivanje** plaža spada u kategoriju tehničkoga održavanja plaža na način da se ne mijenja (bitno) pozicija postojeće obalne linije.

U nedostatku financijskih sredstava za pripremu i izvedbu cjelovitog projekta gradnje plaže, jedinice lokalne samouprave redovito se odlučuju za naizgled jeftiniju praksu formiranja plaža *ad hoc* nasipanjem materijala duž obalne linije, na poželjnim mjestima koja nisu nužno najpogodnija za takav zahvat. Bez elemenata koji bi osigurali njihovu stabilnost i otpornost na utjecaj valova, tako formirane plaže *plešu jedno ljeto* tj., u najboljem slučaju, traju jednu ljetnu sezonu, a potom ih zimske oluje većim dijelom naprosto odnesu, ističu u [Udruzi Sunce](https://sunce-st.org/vijesti/kako-je-nasipavanje-posalo-glasnik-ljeta/?fbclid=IwAR38CrFleoInjpRbsl1RVxwf%5FODtPakUUSXAQohNJBZhrm9-DSrwAoeAoXA&ref=morski.hr).

Svjedočimo kako brojni pojedinci koji nisu ishodili potrebne dozvole nasipavaju obalu, a uvidom u *Obalni plan SDŽ*, evidentno je da se i oni kojima je povjerena briga o pomorskom dobru priklanjanju jeftinijim i bržim rješenjima koja su dugoročno neodrživa, upozoravaju u udruzi.

### Zašto je nasipavanje štetno?

U okviru SEAS projekta napravljeno je istraživanje o tome kako nasipavanje utječe na morski ekosustav. Rezultati su stravični. Osim onečišćenja mora teškim metalima, dolazi do gušenja nepomičnih organizama, što posljedično utječe i na mobilne vrste koje o njima ovise, recimo u procesu hranjenja.

Nasipavanjem plaža umanjenje se mogućnosti hranjenja biljojednih vrsta jer dolazi do blokiranja procesa fotosinteze, o kojoj također ovise morske biljke, a nerijetko dolazi do pojave sluzavih algi koje također negativno utječu na proces fotosinteze.

Sve u svemu, nebriga o okolišu za sobom vuče i negativne ekonomske posljedice po društvo u cjelini pa je krajnje vrijeme da se jedinice lokalne samouprave podrobnije i odgovornije pozabave onima koji vođeni željom za bržom zaradom uništavaju ono što pripada svima nama, a osobito budućim generacijama.

J.K.

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [Smrt makarskih plaža, građani slučaj prijavljuju OLAF-u: Ovo je prodaja budućnosti naše djece!](https://www.morski.hr/smrt-makarskih-plaza-gradani-slucaj-prijavljuju-olaf-u-ovo-je-prodaja-buducnosti-nase-djece/)