> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Zbog velikog broja gotovinskih transakcija sektor nekretnina je pod posebnim nadzorom
- URL: https://www.morski.hr/zbog-velikog-broja-gotovinskih-transakcija-sektor-nekretnina-je-pod-posebnim-nadzorom/
- Published: 2023-06-27T08:08:22.000Z
- Updated: 2023-06-27T08:08:22.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: nekretnine

**Hrvatska se od prošlog tjedna, kao jedina članica Europske unije, našla na tzv. sivoj listi zemalja “pod posebnim nadzorom” Organizacije za međunarodni financijski kriminal (FATF).** 

Na ovu vijest odmah je reagiralo Ministarstvo financija, koje tvrdi da stavljanje na sivu listu ne znači da je Hrvatska postala visokorizična zemlja, već da se time obvezuje FATF-u da će aktivno implementirati mjere za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, piše [tportal.](https://www.tportal.hr/biznis/clanak/zbog-velikog-broja-gotovinski-transakcija-nekretninski-sektor-pod-posebnim-nadzorom-20230626?utm%5Fsource=facebooktportal&utm%5Fmedium=fanpagetportal&utm%5Fcampaign=facebookshare&fbclid=IwAR1myoc2tLyMsWU8XEXZiesTuijQRtK5RPNwK85SwORswIFBXQj7Nzuv6Dk)

### “Imamo kulturu plaćanja gotovinom, što olakšava pranje novca”

Mogli bi se našaliti, pa reći da Hrvatska zaista nije stavljanjem na ovu listu postala visokorizična zemlja, jer je to bila i ranije. No, nadamo se da će državna administracija poduzeti sve što je potrebno, kako bi ojačala mehanizme za sprječavanje pranja novca, kojeg zasigurno ima – u većoj ili manjoj mjeri – u svim zemljama svijeta.

O ovoj problematici [N1](https://n1info.hr/biznis/strucnjak-za-prijevare-biznisi-koji-rade-s-gotovinom-pogodni-su-za-pranje-novca/?ref=morski.hr) je razgovarao s **Ivanom Kovačevićem** iz konzultantske kuće Indago, koji je ujedno i predsjednik Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara, lokalnog ogranka ACFE-a (Association of Certified Fraud Examiners), najveće svjetske organizacije za borbu protiv prijevara.

Kovačević kaže da Hrvatska, zapravo, i nije puno gora po pitanju pranja novca, od ostatka Europe. Što se tiče Hrvatske, tu ističe kulturu gotovine kao i pitanje porijekla imovine mnogih građana.

Nedavno su izašli podaci da se veliki broj nekretnina kupuje gotovim novcem – čak 40 posto – kupuje gotovinom, što je prilično neobična situacija. Doduše, poznato je da se dijelom radi o prelijevanju novca iz turizma u nekretninski sektor. Ali gotovinske transakcije otvaraju prostor i za pranje novca.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2023/06/356754308_4782336375223990_2933972680466982503_n.jpg)

Foto: Boris Kačan

### Svaki biznis koji radi s gotovinom pogodan je za pranje novca

Na pitanje koje su djelatnosti najrizičnije, Kovačević je odgovorio: “Svaki biznis u kojem se posluje s gotovinom pogodan je za pranje novca – što manje evidencija to bolje. Na primjer, autopraonice, ugostiteljstvo, razne usluge i slično najčešći su oblici poslovanja pogodni za ove aktivnosti. Recimo, s obzirom na to da je ljeto, ugradnja i servisi klima uređaja”, kaže.

Pranje novca, pojašnjava Kovačević, je aktivnost koja se odvija u više faza. Nelegalno stečeni novac “pere” se tako da ga se kroz legalne biznise ubacuje u sustav. Kroz taj proces perači novca spremni su izgubiti dio novca. Što znači da im nije problem izgubiti 20, 30 pa i više posto originalnog iznosa, kako bi ostatak legalizirali.

### Kako oprati novac kroz uslužnu djelatnost

Prema priručniku Ministarstva financija, prepoznate su tri faze pranja novca: polaganje, preslojavanje i integracija. U prvoj fazi se nelegalno stečeni novac ubacuje u financijski sustav te se raznim metodama pokušava zamesti trag do njegovog pravog izvora – nelegalne aktivnosti.

U toj fazi nelegalno stečeni novac izlazi na svjetlo dana, pa ga je i najlakše identificirati. U daljnjim fazama novac cirkulira kroz financijski sustav, s računa na račun, često i kroz druge jurisdikcije, s ciljem da se zametu tragovi te se na kraju prožima s legalno stečenim novcem i vrlo je teško otkriti njegovo pravo porijeklo.

Kako to funkcionira u praksi možemo vidjeti na maksimalno pojednostavljenom, zamišljenom primjeru jedne uslužne djelatnosti – frizerskog salona. Frizerski salon, na primjer, ima stvarni promet od 500 eura dnevno, ali prikazuje promet od 3000 eura. Uredno plaća poreze i sva davanja, ali istovremeno “pere” 2500 eura dnevno, koji kroz taj frizerski salon ulaze u sustav i postaju legalni.

A.B.