> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Zbog klimatskih promjena bit će potrebno sve više inovacija u poljoprivredi i akvakulturi
- URL: https://www.morski.hr/zbog-klimatskih-promjena-bit-ce-potrebno-sve-vise-inovacija-u-poljoprivredi-i-akvakulturi/
- Published: 2025-05-21T10:03:57.000Z
- Updated: 2025-05-21T10:03:57.000Z
- Author: Josip Tokić
- Tags: Zadar, Klimatske promjene, poljoprivreda, uzgoj ribe, Sveučilište u Zadru

**U okviru 16\. Međunarodne izložbe inovacija "AgroArca” prošlog je tjedna u Zadru organiziran Inovacijski forum „Znanost i inovacije: Pokretači rasta i održivosti poljoprivrede."**

Na njemu je petoro profesora Sveučilišta u Zadru, svatko iz svog područja, razmotrilo mogućnost unaprjeđenja bavljenja poljoprivredom inovacijama . 

Prof. dr. sc. **Božena Krce Miočić** s Odjela za ekonomiju navela je kako inovacije u agroturizmu postaju ključni faktor za održiv razvoj ruralnih područja i povećanje konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava. Kroz primjenu novih tehnologija, digitalnih alata i stvaranje pametnih (SMART) sela, stvaraju se novi turistički proizvodi kojima se agroturizam transformira u autentičan i interaktivan doživljaj.

\- Poljoprivreda je oduvijek bila održiva, a da bi to ostala moraju se implementirati digitalizacija i pametne tehnologije. Ako nemate pametne farme, ako ćete se isključivo baviti poljoprivredom, nećete se imati vremena baviti turizmom. Tehnološke inovacije donose digitalne platforme i mobilne aplikacije koje su jednostavne i lako dostupne - istaknula je Krce Miočić.

Prof. dr. sc. **Janja Filipi** predstavila je nove tehnologije u pčelarstvu, kao što su digitalne vage koje uz težinu košnice mjere druge parametre poput temperature i vlažnosti zraka, zatim sustave za bilježenje podataka, brojače pčela, skupljanje pčelinjeg otrova...

\- Brojači pčela su izvrsno rješenje za praćenje aktivnosti poput rojenja, ali još uvijek nisu najbolje izvedeni i postoje problemi s interpretacijom podataka. U ovo područje ulazi i umjetna inteligencija s analizom slike i zvuka, prognozom najboljeg trenutka za oprašivanje, s tim da se radi o skupim sustavima koji nisu dostupni manjim pčelarima- navela je Filipi. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/05/inovacijski--14--ivan-zupan.JPG)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/05/inovacijski--13--tomisdlav-kos.JPG)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/05/inovacijski--12-.JPG)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/05/inovacijski--11-.JPG)

Foto: Sveučilište u Zadru

### Izazovi uzgoja ribe

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos izlagao je o mogućnostima uvođenja Agriculture 5.0 u podizanju kvantitete i kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Radi se o konceptu koji donosi spoj digitalne transformacije, održivih tehnologija i biološki inteligentnih rješenja poput precizne i automatizirane proizvodnje, naprednih senzorskih sustava, upotrebe umjetne inteligencije i strojnog učenja u upravljanju usjevima i sl.

Znanost i inovacije imaju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti i otpornosti akvakulture u Jadranskom moru, naveo je u svom izlaganju izv. prof. dr. sc. **Ivan Župan** s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu. Uzgoj morske ribe, poput orade i brancina, te školjkaša, poput dagnji i kamenica, suočava se s brojnim izazovima povezanim s klimatskim promjenama, uključujući ekstremne vremenske događaje, porast temperature mora i smanjenu dostupnost mlađi.

\- Od 2020\. godine prvi put imamo u prehrani više vodenih organizama iz akvakulture nego iz izlova. Kako bismo nastavili s opskrbom hranom iz ovog izvora, morat ćemo prilagođavati tehnologije uzgoja, budući da je more sve toplije i prošle godine prvi put imalo temperature preko 30 stupnjeva. U takvim uvjetima školjkaši daju lošije rezultate, ribe je sva manje a rješenja su često skupa i uključuju spuštanje kaveza za uzgoj u veću dubinu, selekciju, korištenje recirkulacijskih sustava i slično - naveo je Župan.

Sveučilište je prošlih godina provelo nekoliko inovativnih postupaka, među kojima su introdukcija gofa i jakobove kapice u uzgajališta te duboko zamrzavanje malostonske kamenice tekućim dušikom kako bi se osigurala dostupnost kroz cijelu godinu, naročito u turističkoj sezoni.

Izlagačima na Inovacijskom forumu čestitao je rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je najavio daljnji angažman ove ustanove u području inovacija i rada na dobrobiti šire zajednice. 

J.T.