Zašto je hrana u trgovinama tako skupa ako meso, žitarice, ulja i šećer koštaju kao 2021.

Svjetske cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda spustile su se u ožujku na najnižu razinu u godinu i pol dana. Postavlja se pitanje zašto onda cijene namirnica u trgovinama i dalje rastu?

Dok su se cijene energenta poprilično ispuhale, cijene prehrambenih proizvoda još uvijek ne posustaju unatoč sve jeftinijim sirovinama.

Prema podacima agencije Ujedinjenih naroda FAO u ožujku su se glavnih poljoprivrednih proizvoda spustile na najnižu razinu od srpnja 2021. Pritom su najviše pojeftinile žitarice i biljna ulja, zahvaljujući obilnoj ponudi i prigušenoj potražnji.

Trend pada cijena poljoprivrednih proizvoda, koji su osnovne sirovine za prehrambenu industriju, postojan je još od sredine prošle godine.

FAO Food Price Index je dosegnu vrhunac u ožujku prošle godine na početku ruske invazije na Ukrajinu. Na visokim razinama zadržao se u travnju i svibnju, a uslijedio je nagli pad tijekom ljetnih mjeseci. Krajem rujna vrijednost indeks je iznosila je 135,7 bodova, a do kraja godine spustila se na 131,8 bodova. Silazan putanja nastavljena je i ove godine te je FPI krajem ožujka završio na 126,9 bodova.

FAO indeks sastoji se od pet komponenti – meso, mliječni proizvodi, žitarice, biljna ulja i šećer. U zadnjih godinu dana najviše su pale cijene biljnih ulja i žitarica, a jedino je cijena šećera porasla, piše Tportal.

Unatoč snažnom padu cijena poljoprivrednih proizvoda, cijene industrijskih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama i dalje održavaju visoke stope rasta i glavni su generatori inflacije.

Prema podacima Eurostata, u ožujku je inflacija u eurozoni smanjena na 6,9 posto (s 8,5 posto u veljači), a cijene hrane, pića i duhana bile su 15,4 posto više na godišnjoj razni. U isto vrijeme, cijene neenergetskih industrijskih proizvoda porasle su 6,6 posto, usluga pet posto dok su cijene energije bile niže za 0,9 posto.

U Hrvatskoj je, prema prvim procjenama, inflacija u ožujku oslabila na 10,5 posto (s 12 posto u veljači), pri čemu je rast cijena hrane, pića i duhana iznosio 15,3 posto, a sve ostale komponente bilježe znatno manji rast cijena.

S pravom se postavlja pitanje zašto cijene namirnica u trgovinama ne padaju ako su sirovine već mjesecima sve jeftinije.

Kad su proizvođači hrane prije nekoliko godina počeli dizati cijene, navodili su rast cijena sirovina kao glavni razlog poskupljenja. Ali cijene sirovina su zapravo u padu već mjesecima, a građani još uvijek plaćaju više za hranu.

Djelomično je to zato što proizvođači hrane imaju druge troškove koji su i dalje visoki, poput rada i prijevoza, u usporedbi s onim prije nekoliko godina.

No poznavatelji prehrambene industrije smatraju da je povećanje ulaznih troškova proizvođačima hrane postalo pokriće za povećanje cijena iznad razine koju stvarni rast troškova opravdava. Na taj način prehrambena industrija povećava profit ispravljajući ono što su smatrali preniskim cijenama prethodnih godina.

Sada kada su se ljudi naviknuli plaćali više cijene, ne žure se odreći profita snižavanjem cijena.

Mnoge prehrambene tvrtke predviđaju da bi se rast cijena mogao usporiti ili zaustaviti, ali ne i smanjiti. U praksi su rijetki proizvodi koji su pretrpjeli značajniji pad cijena u maloprodaji.

U Hrvatskoj je primjetan jedino pad cijena suncokretovog ulja zbog čega je ta namirnica isključena s liste prehrambenih proizvoda kojima je Vlada zamrznula cijene. Iako bi svi voljeli vidjeti pad cijene šire košarice prehrambenih proizvoda, čini se da bi trebali biti zadovoljni time što cijene više ne luduju kao prošle godine.

No nije neka utjeha ako uzmemo u obzir da se ovogodišnji rast cijena hrane od 15 posto nadograđuje na prošlogodišnji od 19 posto pa bi na kraju 2023. mogli plaćati gotovo 40 posto više za iste namirnice nego 2021.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Najveći porast potrošačkih cijena ostvaren je u skupini Restorana i hotela
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači 2023. u odnosu na veljaču 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 12,0%, dok su u odnosu na siječanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,2%. Promatrano prema glavnim skupinama klasifika…
Što je poskupjelo? DZS objavio podatke o 103 proizvoda
Državni zavod za statistiku objavio je drugi po redu cjenik 103 proizvoda u kunama i eurima iz kojega je vidljivo da je život u prosincu u odnosu na studeni 2022. poskupio, ali su neki proizvodi i usluge ipak nešto jeftiniji. Prvi cjenik prosječnih maloprodajnih cijena 78 vrsta roba