ZAŠTO JE CIJELA OBALA U NARANČASTOM? Jer ECDC-u nije praktično ocjenjivati županiju po županiju!

Nije dugo trebalo da nastane “graja” nakon što je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti cijelu hrvatsku obalu na Covid karti Europe označio narančastom bojom. Prva je reagirala Istra, u kojoj je epidemiološka situacija daleko bolja nego na južnom Jadranu, zbog čega traže da se obala ne gleda kao cjelina. No ECDC ostaje pri svome.

Najpoštenije bi bilo da se svaka županija procjenjuje kao zasebna cjelina, jer nemaju sve županije na obali lošu epidemiološku sliku, jadao se neki dan načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije, koja ima tek nekoliko aktivnih slučajeva zaraze. Za razliku od, primjerice, Splitsko-dalmatinske županije u kojoj postoje restriktivne mjere, no rijetki ih se drže pa svakodnevno bilježe porast broja zaraženih.

Hrvatska je prema mjerilima ECDC-a podijeljena u 4 statističke regije – Panonsku i Sjevernu Hrvatsku, Grad Zagreb i Jadransku Hrvatsku.

Ovakva odluka dogovorena je na razini država članica prošle godine za vrijeme njemačkog predsjedanja. Promatranje svake jedinice zasebno ne bi bilo praktično jer bi značilo da se u Europskoj uniji treba obrađivati 1500 regija, dok ih je s ovom metodologijom 330, odgovoreno je HRT-u iz Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti.

Unatoč narančastoj oznaci i nategnutoj sezoni, o kojoj nam debelo ovisi gospodarska stabilnost zemlje, u ministarstvu turizma panike, čini se, nema.

Ministrica Nikolina Brnjac tvrdi da su oni učinili svoj dio posla, odnosno omogućili su da nas naša glavna tržišta – a to su Njemačka i Austrija – gledaju po županijama. Hrvatskoj je to, kaže ministrica, najvažnije s obzirom da najveći broj turista dolazi iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Poljske.

Cijepljenje bi, kažu, vrlo vjerojatno ponovno zazelenilo hrvatsku obalu. No sudeći prema tempu kojim se cijepe hrvatski građani, teško da će narančasta postati ponovno zelena.

K.B.