> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Započeli 6. Dani hrvatskog pršuta – Šampion dalmatinski pršut tvrtke Smjeli
- URL: https://www.morski.hr/zapoceli-6-dani-hrvatskog-prsuta-sampion-dalmatinski-prsut-tvrtke-smjeli/
- Published: 2020-09-25T10:03:52.000Z
- Updated: 2020-09-25T15:48:13.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Tradicija i kultura, pršut, Gastro, Zadar

ZADAR – Š**ampion 6\. Dana pršuta je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli. Riječ je o manifestaciji koja se ove godine održava 25\. i 26\. kolovoza u Zadru.**

– Hrvatska gospodarska komora podržava Dane pršuta još od osnivanja Klastera hrvatskog pršuta jer smatramo da u proizvodnji pršuta, koji zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, ima velik potencijal i to ne samo u turističkoj ponudi već i u izvozu – poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam **Dragan Kovačević.**

Nikada do ove godine nije bilo toliko pršuta ujednačene kvalitete što je rezultiralo time da nema brončanih i srebrnih plaketa nego su svi ostali dobitnici zlatne plakete. I ove je godine prvi dan manifestacije posvećen struci pa se tako u hotelu Kolovare održavaju brojne radionice i okrugli stol na temu:“Kontrola zaštićenih hrvatskih pršuta i njihov plasman u izazovnom vremenu pandemije“, a subota je rezervirana za izložbeno prodajnu prezentaciju pršutara na Trgu Petra Zoranića.

– Zbog krize uzrokovane pandemijom u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bilježimo pad turizma za gotovo 50 posto, a južnije od Zadra zabilježili smo još snažniji pad. Pad turističke potrošnje i blokada HORECA kanala posebno je utjecala na smanjenje potražnje i prodaje vina i pršuta koji su perjanica eno-gastronomske ponude i dio identiteta pojedinih turistički destinacija ovdje na Jadranu, ali i na kontinentu – rekao je Kovačević i dodao kako za pršutare, nažalost, ne postoji Nacionalni program pomoći kao za vinare, ali ako situacija potraje, osim horizontalnih mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnost, država bi trebala razmisliti i od drugim oblicima pomoći ovom sektoru. Smatra kako je upravo ova kriza pokazala da je uz prodaju u turizmu važno imati i stabilnije prodajne kanale. Posebno, mrežu trgovačkih lanaca i to ne samo u Hrvatskoj već i izvozno-prodajne kanale na inozemnim tržištima.

– To je posebno važno jer proizvodanja pršuta u RH iz godine u godinu raste, sve je bolje povezivanje primarnih proizvođača svinja s proizvođačima pršuta. I ono što svakako ohrabruje kao podatak je da se u zadnjih nekoliko godina u pogone za proizvodnju pršuta uložilo više od 270 milijuna kuna i da su to automatizirani pogoni s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama što je uz tradicionalnu, zaštićenu, i specifičnu tehnologiju proizvodnje ključan preduvjet produktivnosti i konkurentnosti – poručio je Kovačević.

Dodatni poticaj izvozu pršuta svakako je i njegova vrhunska kvaliteta o čemu svjedoči i to da su krčki, drniški i dalmatinski zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla, a istarski oznakom izvornosti. Prema podacima iz studije Europske komisije objavljene početkom 2020\. procjenjuje kako je vrijednost ukupne prodaje proizvoda s geografskim porijeklom u 2017\. godini iznosila je 74,7 milijarde eura od čega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 27,3 mlrd € vrijednosti. Prema tome istraživanju zaštićeni proizvodi u najvećoj se mjeri traže u zemlji proizvodnje (58%), a procjenjuje se kako izvoz svih proizvoda sa zaštićenim oznakama čini 15,5% ukupnog izvoza sektora proizvodnje hrane i pića. Prema istoj studiji, vrijednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom raste za 55% u odnosu na proizvode koji nemaju zaštićenu oznaku.

Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500.000 komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba. Još uvijek bilježimo veliki uvoz, ali vjerujem, poručio je Kovačević, da će se zbog povećanja proizvodnih kapaciteta situacija promijeniti i da ćemo postići samodostatnost.

Inače, u 2019\. Hrvatska je uvezla 3.646 tona proizvoda od plećke i buta vrijednosti više od 20 milijuna Eura, a izvezla 910 tona vrijednosti 6,3 milijuna €. Na tržišta zemalja EU u 2019\. godini plasirano je 83% vrijednosti ovih proizvoda. U 2019\. godini prvo izvozno tržište za ove proizvode je s udjelom od 37% u ukupnoj vrijednosti izvoza proizvoda od plećke i buta je Slovenija, a potom slijede Poljska i Njemačka.

**Proizvodi od buta i plećke (proizvodnja, izvoz i uvoz) 2014.- 2019.**

|                 | Jed. mjere | 2014.      | 2015.      | 2016.      | 2017.      | 2018.      | 2019.      | Indeks 19./ 18\. (%) |
| --------------- | ---------- | ---------- | ---------- | ---------- | ---------- | ---------- | ---------- | -------------------- |
| **Proizvodnja** | tona       | 3.989      | 4.340      | 4.220      | 4.398      | 4.181      | 4.377      | 105                  |
|                 | tona       | 82         | 201        | 538        | 639        | 1.113      | 910        | 82                   |
| **Izvoz**       | EUR        | 597.874    | 1.411.598  | 2.846.476  | 4.091.373  | 6.514.302  | 6.347.338  | 97                   |
|                 | tona       | 2.132      | 2.678      | 3.449      | 3.143      | 3.848      | 3.646      | 95                   |
| **Uvoz**        | EUR        | 14.226.864 | 15.338.961 | 17.618.116 | 17.377.682 | 21.528.174 | 20.211.164 | 94                   |

izvor: DZS; obrada HGK

D.G.