> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# ZABRINJAVAJUĆE! Analiza natpisa i naljepnica otkriva otkud stižu ogromne količine otpada do Dubrovnika i juga Hrvatske
- URL: https://www.morski.hr/zabrinjavajuce-analiza-natpisa-i-naljepnica-otkriva-otkud-stizu-ogromne-kolicine-otpada-do-dubrovnika-i-juga-hrvatske/
- Published: 2025-12-11T09:06:35.000Z
- Updated: 2025-12-11T09:06:35.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ekologija, Dubrovnik, smeće

DUBROVNIK - **Nakon nedavnog juga aktualiziralo se pitanje** [**otpada u moru dubrovačkog akvatorija**](https://www.morski.hr/ovo-je-pozdrav-iz-albanije-darovi-prijateljske-zemlje-pogledajte-na-sto-slici-najpoznatija-dubrovacka-plaza/)**, višegodišnji problem koji daleko prelazi granice Hrvatske. Povijesni porat Dubrovnika pretrpan smećem u zimskim se mjesecima pretvara u toliko ekstremnu suprotnost njegove ljetne razglednice da ta slika redovito obilazi cijeli svijet.**

No, više od privremeno narušene ljepote brine ono što od nanesena otpada ostaje u moru, oku nevidljivo i kako to utječe na morske organizme i posredno na nas?

Istraživanje o morskom otpadu upravo u staroj gradskoj luci bio je tema višegodišnjeg istraživanja koji su provele znanstvenice Instituta za more i priobalje, piše [Dubrovniknet](https://www.dubrovniknet.hr/analiza-natpisa-i-naljepnica-otkrivaju-otkud-stizu-ogromne-kolicine-otpada-u-staru-gradsku-luku-i-plaze-u-blizini-zabrinjavajuce-je/?ref=morski.hr). Na čelu s doc.dr.sc. **Barbarom Gangai Zovko** one su provele dva velika monitoringa, prvo između travnja 2023\. i ožujka 2024., i u razdoblju od svibnja 2024\. do travnja 2025\. Od početka istraživanja na tome su radile doc.dr.sc. **Ivona Onofri** te dr.sc. **Ivana Violić** s Odjela za primijenjenu ekologiju. Timu su se u drugom projektu priključile doc.dr.sc. **Ana Car**, doc. dr.sc. **Iris Dupčić Radić** i dr.sc. **Svjetlana Bobanović-Ćolić**. Njihov udruženi rad omogućio je znatno širu i dublju sliku stanja u moru, od mikrobioloških pokazatelja do ekološke dinamike otpada. Cilj je bio utvrditi u kojoj smo mjeri opteretili more vlastitim otpadom i kakve posljedice to ostavlja.

– Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom proveo je do sada dva najdetaljnija istraživanja o stanju morskog otpada i ekoloških pritisaka u staroj gradskoj luci i na plaži Posat. Rezultati nisu nimalo bezazleni – prenosi doc dr. sc. Barbara Gangai Zovko.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/12/barbara-gangai-zovko-839x1024.jpg)

 – Iza slike stoljetnih zidina i ribarskih brodica skriva se druga priča – priča o otpadu koji se godinama gomila i o ekološkim problemima koji prijete jednom od najprepoznatljivijih jadranskih akvatorija. Rezultati pokazuju da je luka Porat, unatoč svojoj zaštićenoj strukturi, zapravo skladište otpada koji s otvorenog mora pronalazi put kroz uski prolaz Kaše – Sv. Ivan. 

Samo u prvoj godini istraživanja zabilježeno je 1324 komada otpada u luci, a iduće godine još 600 komada. Najviše je – očekivano – plastike: boce, ambalaža, folije, fragmenti plastike. Simboličnim i alarmantnim smatra se pronalazak 57 metara duge plastične folije koja je u prosincu 2023\. plutala ispod zidina. Na plaži Posat, koju valovi i vjetrovi često pretvaraju u prirodnu mrežu za hvatanje naplavina, situacija je još ozbiljnija: dvije godine praćenja donijele su čak 2046 komada otpada, s ukupnom masom većom od 160 kilograma. 

### Jadran je tek mali dio šireg sustava morskih struja u kojem otpad ne poznaje granice

**Analiza natpisa, naljepnica i karakteristika predmeta otkriva širu sliku. Iako je najveći dio otpada domaćeg podrijetla, značajan dio stiže morskim putovima iz Albanije, Italije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Crne Gore**. Takva disperzija potvrđuje ono na što stručnjaci dugo upozoravaju: Jadran je tek mali dio šireg sustava morskih struja u kojem otpad ne poznaje granice – objašnjava dr Gangai Zovko.

– Osim značajne količine makrootpada, mikroplastika je potvrdila status tihog zagađivača – gotovo neprimjetnog oku, ali sveprisutnog u hranidbenom lancu. U tkivu dagnji pronađeno je od 4,6 do 38,5 čestica mikroplastike po gramu, i to najviše u zimskim mjesecima u vrijeme jakog jugoistočnog vjetra. Ovi rezultati, upozoravaju stručnjaci, predstavljaju stvarni rizik za ekosustav jer dagnje iz ovakvih voda filtriraju i djelomično zadržavaju u tkivu. 

Monitoring je pokazao da su visoke vrijednosti bakterija – *Escherichia coli* i crijevnih enterokoka – povišeni iza obilnih oborina zbog ispusta u Portu. Da plastika nije samo otpad – ona postaje i „brod“ za mikroorganizme i sitne životinje, potvrđuju kolonije dijatomeja (algi kremenjašica) na plutajućim predmetima, posebno rodova *Cocconeis* i *Navicula*. Njihova dominacija u zimskim mjesecima pokazuje da se biološki filmovi brzo formiraju čim otpad neko vrijeme miruje u vodi. Osim toga, znanstvenice su zabilježile i prisutnost raka vitičara (*Lepas anatifera*) – vrste poznate po tome da se hvata za plutače i može putovati na velike udaljenosti. To otvara pitanje mogućeg prijenosa neautohtonih organizama morskim otpadom. Jugo i obilne kiše dva su glavna aktera u povećanim količinama otpada.

 – More u luci mijenja se sporije nego što se mijenja u ostatku obale. Svaki val unese nešto, ali malo toga iznese van – pojašnjava do.dr.sc. Gangai Zovko koja dodaje kako je dio rezultata ovih istraživanja predstavljen na znanstveno-stručnom skupu »Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora« u Crikvenici ove godine dajući znanstveni uvid o stanju mora u starome portu.

### Što dalje?

Iz Instituta za more i priobalje stižu preporuke: važno je uspostaviti stalni, cjelogodišnji monitoring morskog otpada i mikrobioloških pokazatelja; smanjiti dotok plastike iz lokalnih izvora kroz bolje gospodarenje otpadom i kontrolu istjecanja te moguće postavljanje kolektora otpada što je u razvijenim zemljama uobičajena praksa; ulagati u edukaciju – prvo djece (što radimo kroz radionice organizirane na Sveučilištu u Dubrovniku) pa zatim ostalih građana i turista; podržati znanstvena istraživanja tehnologija koje smanjuju plastično opterećenje.

Ako se iz ovih izvješća može izvući jedna jasna poruka, onda je to sljedeće navodi dr. Gangai Zovko: More ne zaboravlja. Svaki komad plastike, svaka kišnica puna bakterija, svaka folija koju vjetar odnese – sve to ostaje negdje u dubinama i krugovima mora. A Dubrovnik, kao jedan od simbola hrvatskog Jadrana, zaslužuje da njegovo more bude jednako čisto kao i njegove ulice – bez skrivenih tragova nebrige.

\- Ovo je početak, a ne kraj našeg posla. More traži zaštitu, a mi imamo obavezu pružiti je - poručuju iz Instituta.

D.G.

**PROČITAJTE JOŠ:**

[OVO JE POZDRAV IZ ALBANIJE Darovi “prijateljske” zemlje - Pogledajte na što sliči najpoznatija dubrovačka plažaNajpoznatija dubrovačka plaža Banje danas je zatrpana smećem, a prizor je prvi na društvenim mrežama podijelio Dubrovčanin Ivuša Brajević. - Veliki pozdrav iz Albanije, a u moru još smeća ko u priči. Banje su prepune - objavio je Brajević. Veliku fotogaleriju i video prizora koji nisu baš sjajna![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-2660.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/1764070217_banje-smece-13-2.jpg)](https://www.morski.hr/ovo-je-pozdrav-iz-albanije-darovi-prijateljske-zemlje-pogledajte-na-sto-slici-najpoznatija-dubrovacka-plaza/)