> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Zaboravite Domovinski rat: Znate li zašto Hrvatska ratna mornarica zapravo slavi 18. rujna?
- URL: https://www.morski.hr/zaboravite-domovinski-rat-znate-li-zasto-hrvatska-ratna-mornarica-zapravo-slavi-18-rujna/
- Published: 2026-09-18T08:34:28.000Z
- Updated: 2026-09-18T08:38:22.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Hrvatska ratna mornarica, Vijesti iz povijesti

**Priča o nastanku Dana Hrvatske ratne mornarice ne počinje u modernom dobu, niti u herojskim bitkama Domovinskog rata, već u dalekoj i burnoj prošlosti ranog srednjeg vijeka. Svake godine 18\. rujna Hrvatska ratna mornarica službeno slavi svoj dan — datum koji je 1993\. godine utemeljio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. No, da bismo razumjeli zašto je odabran baš taj dan, moramo otputovati više od tisuću godina natrag u prošlost, u 887\. godinu, kada se na moru kod Makarske odigrala jedna od najvažnijih pomorskih bitaka na ovim prostorima.**

U to je vrijeme Mletačka Republika smatrala Jadran svojim vlastitim trgovačkim putem. Plovidba uz razvedenu istočnu obalu bila je jedini siguran prolaz za bogato natovarene brodove koji su stizali s Bliskog istoka i iz Grčke. Međutim, prolaz kroz taj akvatorij nije bio besplatan ni siguran. Između ušća Cetine i Neretve, uključujući otoke Brač, Hvar, Korčula i Mljet, prostirala se kneževina Paganija, a njezini stanovnici — Neretvani — bili su neprikosnoveni gospodari jadranskih tjesnaca.

### Neretvanska zamka: Lažne baklje i noćni prepadi

Za Mlečane oni su bili neumoljivi gusari koji su im nanosili ogromne gospodarske gubitke, dok su za domaći živalj to bili vješti borci za vlastitu slobodu i obranu morskih puteva. Koristeći gerilske taktičke smicalice, Neretvani su bili strah i trepet. 

U sumrak bi na skrovitim mjestima palili lažne baklje kako bi prevarili neiskusne kapetane i namamili trgovačke brodove u plićake ili slijepe uvale. Čim bi brod skrenuo s rute, iz mraka bi izletjele uske, brze i lake neretvanske brodice s po četiri ili osam veslača. Deseci takvih plovila opkolili bi zatečeni brod, brzinom munje ga opljačkali i potom nestali u labirintu otoka i uvala.

Kada je mletački dužd Zdeslavu i hrvatskom knezu Branimiru plaćao danak za slobodnu plovidbu, činilo se da postoji kakav-takav mir, no Neretvani taj dogovor nisu poštovali — nastavili su još žešće napadati mletačku flotu.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/09/Paganija-Wikimedia.png)

### Kaznena ekspedicija mletačkog dužda

Frustriran i odlučan da jednom zauvijek uništi neretvansku otpornost, novoizabrani mletački dužd **Pietro I. Candiano** u kasno ljeto 887\. godine pokrenuo je veliku kaznenu ekspediciju. 

U drugom pokušaju poveo je ratnu flotu od 12 brodova i iskrcao se kod Makra (današnje Makarske). U prvom naletu Mlečani su sjekirama uništili pet neretvanskih brodova i potisnuli lokalno stanovništvo. Ponesen početnim uspjehom i uvjeren u brzu pobjedu, dužd je planirao odlučujući udarac.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/09/Neretljani-1.jpg)

Foto: UI / Morski HR

### Krvavi 18\. rujan 887\. i pad šefa Venecije

No, upravo **18\. rujna 887\. godine** dogodio se preokret. Neretvani su prikupili snage i pokrenuli silovit, nemilosrdan kontranapad na kopnu i na moru. U kronikama mletačkog ljetopisca Ivana Đakona, ta je bitka zapamćena pod nazivom *Mucules* (Bitka kod Makarske). Domaći ratnici potpuno su razbili mletačku vojsku. Mlečani su panici pokušali pobjeći prema svojim brodovima, no napad je bio previše silovit.

U toj je bitci poginuo i sam dužd Pietro I. Candiano, svega pet mjeseci nakon što je preuzeo vlast. Postao je tako prvi dužd u povijesti koji je izgubio život izravno na bojištu u službi Mletačke Republike. Šačica preživjelih Mlečana morala se sramotno povući kući na teško oštećenim brodovima.

### Stoljeće mletačkog danka i nasljeđe pobjede

Posljedice ove pobjede bile zapanjujuće; narednih stotinu godina Mlečani su morali saviti koljena i Neretvanima redovito plaćati godišnji danak (*tributum pacis*) za mirnu i slobodnu plovidbu Jadranom.

Iako povijesni izvori iz tog doba jasno razlikuju Hrvate i Neretvane — koji su tek nakon 1050\. godine i vladavine kralja Zvonimira potpunije integrirani u Hrvatsko Kraljevstvo — **18\. rujan 887.** ostao je zapisan kao ključni trenutak pomorskog prkosa i vojne pobjede na istočnoj obali Jadrana. 

Upravo zato, Hrvatska ratna mornarica danas slavi 18\. rujna u spomen na dan kada je mala, ali izuzetno spretna domaća flota do nogu potukla moćnu mletačku silu i uspostavila potpunu kontrolu nad hrvatskim morem.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/09/49734806038_70535f8068_k-e1586085031616.jpg)

Foto: MORH

Jurica Gašpar