> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Za rast prometa u hrvatskim lukama “krivac” je staro željezo
- URL: https://www.morski.hr/za-rast-prometa-u-hrvatskim-lukama-krivac-je-staro-zeljezo/
- Published: 2021-10-21T03:42:08.000Z
- Updated: 2021-10-31T07:18:38.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: izvoz, luka Split, luke, rasuti teret, Turska, Pomorstvo

**Korona kriza je u proteklih godinu dana dobrano uzdrmala gospodarstvo, a ponajviše su ugroženi prijevoznici koji bilježe velike minuse. U hrvatskim morskim lukama smo lani imali 30,7% manje brodova nego u 2019.**

Broj putnika od 19 milijuna je za 47,2% bio manji nego u godini prije, no zato promet roba od 21,4 milijuna tona bilježi rast za četiri posto u odnosu na 2019\. Glavni razlog za rast prometa su tekući tereti te posebno suha rasuta roba, piše [Poslovni.hr](https://www.poslovni.hr/hrvatska/milijun-tona-otpadnog-zeljeza-zavrsit-ce-u-turskoj-4301289?fbclid=IwAR3%5FL7E1AYordk3ee86hRBgGgNV-Mt2a1svtSpUEvhm6MzY4RVSO0tbBnME&ref=morski.hr).

Iako se rasutim teretima bavi, u uvozu ili izvozu, veći broj tvrtki iz Hrvatske i regije, glavni “krivac” za rast prometa rasutih tereta prošle i ove godine u hrvatskim lukama je zagrebačka tvrtka CE-ZA-R koja djeluje u sklopu C.I.O.S. grupe.

Naime, u toj tvrtki su lani povećali izvoz otpadnog željeza za pet puta, a već ove godine se nadaju da bi to moglo biti i milijun tona. Najveći dio te željezne sirovine se izvozi u Tursku koja na području oko grada Izmira ima pozicionirano 100-tinjak većih i manjih željezara.

– Postali smo generator izvoza putem hrvatskih morskih luka, u dvije godine sa 100.000t pretovari su povećani na preko 500.000t. Poslujemo u Luci Rijeka, Split i Ploče te od svibnja krenuli i s izvozom iz Luke Zadar, a što se tiče kopnenog prijevoza velik partner su nam Hrvatske željeznice. Imamo veliku potrebu za dodatnim kapacitetima u kamionskom prijevozu jer naših 300-tinjak kamiona nije dovoljno. I ovim putem pozivam sve prijevoznike koji su zainteresirani za prijevoz rasutih tereta da nam se jave jer im možemo osigurati dugoročnu suradnju – rekao je za [Poslovni.hr](https://www.poslovni.hr/hrvatska/milijun-tona-otpadnog-zeljeza-zavrsit-ce-u-turskoj-4301289?fbclid=IwAR3%5FL7E1AYordk3ee86hRBgGgNV-Mt2a1svtSpUEvhm6MzY4RVSO0tbBnME&ref=morski.hr) **Jure Vukić**, predsjednik Uprave CEZ-A-R-a.

### **Kako je Split profitirao**

Jedna od luka koja je profitirala od rasta izvoza željezne sirovine jest svakako ona u Splitu čiji promet roba se kreće na razini između 360 i 400 tisuća tona tereta. Lani su, upravo zahvaljujući CEZ-A-R-u, koji je preko te luke lani pretovario gotovo 100 tisuća tona starog željeza, ostvarili rekordni promet zadnjih godina od 392,3 tisuće tona.

**Filip Rogošić**, predsjednik Uprave Luke Split, kaže da se prije korone većina prometa odnosila na uvoz pogonskog goriva za proizvodnju u industriji poput ugljena i petrolkoksa, uvoz niskotarifne sezonske roba u kontejnerima s Dalekog istoka te izvoz drvene građe u zemlje Bliskog istoka.

– U odnosu na trendove u Luci Split u vrijeme korone osjetio se pad kontejnerskog prometa u prvom kvartalu 2020., međutim isti je osjetno porastao u zadnja dva kvartala 2020\. sukladno globalnom porastu kontejnerskog prometa, dok je kontejnerski promet u 2021\. godini obilježen problematikom vezanom za nedostatak kontejnera na tržištu. U prometu rasutih tereta bilježimo porast prometa u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u iznosu od 35% – kaže Rogošić. Dodaje da, iako se često, pogrešno, u pomorskom prometu svi fokusiraju na kontejnere, svakoj teretnoj luci bitan je ukupan broj godišnje prekrcanih tona, a u čemu rasuti tereti imaju bitnu ulogu.

– U Splitu smo tradicionalno orijentirani bulk (rasutom) teretu – rekao je Rogošić, čija luka, nakon provedene konsolidacije vlasništva i stjecanja većinskog broja dionica od strane jednog dioničara, nastavlja s ulaganjem u modernizaciju opreme, informatizaciju poslovanja te ulaganje u razvoj kontejnerskog terminala.

S obzirom na izražene potrebe tržišta za kvalitetnim skladištenjem naftnih derivata, navodi, dugoročni razvojni projekt Luke je izgradnja novog, suvremenog, naftnog terminala, a koji je proglašen i strateškim projektom Republike Hrvatske.

Iako većina javnosti Luku Split doživljava isključivo kao putničku luku pretrpanu turistima koji čekaju na ukrcaj na trajekte za srednjodalmatinske otoke, a čega su svjesni i u teretnoj luci, naglašavaju da je neosporno kako nam je kao turistički orijentiranoj zemlji bitan promet trajektima, ali se i u ovoj krizi uvidjela važnost i drugih grana gospodarstva.

Darko Bičak