> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# VLADINO IZVJEŠĆE U sedam otočnih općina i gradova plaće iznad hrvatskog prosjeka
- URL: https://www.morski.hr/vladino-izvjesce-u-sedam-otocnih-opcina-i-gradova-place-iznad-hrvatskog-prosjeka/
- Published: 2026-01-03T08:24:58.000Z
- Updated: 2026-01-03T09:09:42.000Z
- Author: Josip Tokić
- Tags: Otoci, plaće, Vlada RH, razvoj, Brijuni i Kvarner, Zadarski arhipelag, Splitsko plovno područje, Sutivan, Cres, Krk, Punat, Mali Lošinj, Rab

**Prosječne neto plaće na hrvatskim otocima dosegle su 2024\. godine 1050 eura i približile su se nacionalnom prosjeku (1171 euro). Sedam općina i gradova: Sutivan, Cres, Punat, Mali Lošinj, Rab, Krk i Tkon, pak premašuju nacionalnu razinu.** 

Plaće u deset vodećih otočnih gradova i općina kretale su se od 1104 eura u Korčuli, do 1633 eura u Sutivanu, razlika između dna i vrha iznosi gotovo 530 eura, iščitava se iz Vladina [Izvješća o provedbi Zakona o otocima za 2024\. godinu](https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-12-29/132402/IZVJESCE%5FPROVEDBA%5FZAKONA%5FO%5FOTOCIMA%5F2024.pdf?ref=morski.hr).  
  
U usporedbi s 2023\. raspon plaća se dodatno proširio, Sutivan je s 1239 eura skočio na 1633 eura, Cres s 1060 eura na 1267 eura, Punat s 1091 eura na 1214 eura, Rab s 1085 eura na 1209 eura, a Tkon s 967 eura na 1173 eura. Povećanja su u svim slučajevima dvoznamenkasta, između 15 i 25 posto.  
  
Luksuzni turistički smještaj i prateće usluge guraju Sutivan, Cres i Punat na vrh, dok su niže pozicionirane općine fokusirane na masovniji turizam, prerađivačke ili komunalne djelatnosti te imaju kraću sezonu.

### Raste broj i poduzetnika i zaposlenih

Spomenuto Izvješće optimistično oslikava gospodarske prilike na hrvatskim otocima. Od 2016\. do 2024\. broj poduzetnika porastao je za 40 posto, a broj zaposlenih za 38 posto. Nove tvrtke osnivaju se dinamikom sličnom onoj na kontinentu, dok je rast zaposlenosti čak i izraženiji na otocima.  
  
Sve to potvrđuje da otoci više nisu razvojno zaostalo područje, već ravnopravno, a u segmentu zapošljavanja i predvodnički sudjeluju u nacionalnom gospodarskom rastu, naglašava se u Izvješću. Vlada ističe kako izrazito povoljna gospodarska klima na otocima daje pozitivne učinke. Od 2018\. do 2024\. godine gospodarstvenici na otocima uprihodili su 13,5 milijardi eura, a najviše, 2,7 milijardi u 2024\. što je u odnosu na 2023\. rast od 11,3 posto.  
  
U 2024\. broj poduzetnika povećao se za 3,1 posto, s 5712 na 5887, a broj zaposlenih za 4,9 posto, s 27.479 na 28.816\. Pet nosivih djelatnosti su turizam, trgovina, građevinarstvo, prerađivačka industrija te administrativne i pomoćne usluge na koje otpada 80 posto prihoda, tj. 2,2 milijarde eura. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/01/adria-4865155_1280-e1639649244993.jpg)

Foto: Pixabay

### Otoci uspjeli zadržati stabilan broj učenika

Za razliku od školskog sustava na kontinentu, koji neprekidno bilježi pad, otočni je u posljednjem desetljeću održao stabilan broj učenika, oscilira između 10.400 i 10.800, s prosjekom 10.604 učenika godišnje.  
  
U proteklom desetljeću, tj. od školske godine 2013./2014\. do 2024./2025\. broj otočnih osnovnoškolaca i srednjoškolaca smanjio se za 133, što je pad od 1,25 posto. S druge strane, Hrvatska je u cjelini izgubila 61.456 učenika. što je pad od 12,07 posto.  
  
U pedagoškoj godini 2024./2025\. u predškolski odgoj na otocima je upisano 4569 djece, što je 4,22 posto više nego lani, no populacija djeca od jedne do 6 godina, rođena 2018\. - 2023., smanjila se za oko jedan posto (0,69 posto), na 6284.  
  
Već treću godinu zaredom na otocima raste i broj upisane djece i stopa upisa u vrtiće, što potvrđuje da prošireni kapaciteti i logističke mjere imaju trajan, a ne jednokratan učinak, konstatira se u Izvješću. Državni i javni sektor u otoke je u 2024 uložio 527,3 milijuna eura, od čega je 500,5 milijuna bespovratno, a 27 milijuna čine kreditna sredstva HBOR-a i HAMAG-BICRO-a. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/01/05c74355-0809-4638-b38c-41920046b666.jpg)

Foto: PGŽ

### Za Plenkovićevih vlada uloženo četiri od ukupno 6,09 milijardi

Manje je to u odnosu na 2023., kada je uloženo 594,6 milijuna, te osobito u odnosu na 2022\. kada su ulaganja u otoke bila rekordna i iznosila su 698,3 milijuna eura, što je 171 milijun više nego 2024\. No, Vlada u svom izvješću ističe kako treba podsjetiti da je najveći dio tih rekordnih ulaganja vezan uz izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama i Stonske obilaznice, te naglasiti da i nakon njihova završetka ulaganja u otoke premašuju pola milijarde eura godišnje.  
  
Gledano u duljoj perspektivi, od 2006\. do 2024\. godine, Vlada kaže kako je u otoke uloženo 6,09 milijardi eura, a samo u razdoblju vlada premijera Andreja Plenkovića, od 2016\. do 2024., više od četiri milijarde eura. Taj razvojni kontinuitet jasno pokazuje da ulaganja u otoke nisu jednokratni projekt, nego dugoročna državna politika, ističe se u Izvješću o provedbi Zakona o otocima. 

### Smještaj u domovima za starije pokriva svega 2,13 posto ukupnog broja starijih od 65

Iako su u poboljšanju prilika za život na otocima vidljivi značajni iskoraci, prostora za dodatne itekako ima. Otočno se stanovništvo smatra natprosječno starim, a smještaj u domovima za starije na otocima pokriva svega 2,13 posto ukupnog broja starijih od 65 godina, što je ispod prosjeka države i EU.

I dok je oko 92 posto otočana priključeno na sustave javne vodoopskrbe, istovremeno ih je samo 47,4 posto priključeno na sustave javne odvodnje.

Stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada iznosi 27,3 posto, a nedovoljno se koristi i potencijal proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, naime, svega se 0,16 posto instalirane snage u ukupnom sustavu poticaja države odnosilo na otočne elektrane.

Dobro je podsjetiti i da je hrvatsko otočje drugo najveće u Sredozemlju, odmah nakon grčkog. Na 52 naseljena otoka i poluotoku Pelješcu, prema popisu stanovništva iz 2021\. godine, živi 127.838 stanovnika okupljenih u 59 općina i gradova.

J.T.