> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Više od gastronomske poslastice: Splitski znanstvenici u utrci za spas jadranske kamenice
- URL: https://www.morski.hr/vise-od-gastronomske-poslastice-splitski-znanstvenici-u-utrci-za-spas-jadranske-kamenice/
- Published: 2026-08-01T08:23:58.000Z
- Updated: 2026-08-01T08:23:58.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Živi svijet, školjke, kamenica, institut za oceanografiju i ribarstvo

SPLIT – **Većini građana prva je asocijacija na kamenicu vrhunski gastronomski užitak i cijenjena morska delicija. Međutim, ova školjka u morskom ekosustavu ima znatno važniju ulogu: njezini grebeni pružaju stanište brojnim morskim organizmima, dok neprekidnim filtriranjem vode izravno pridonose čistoći i stabilnosti cijelog sustava.**

Nažalost, slika na europskim obalama sve je alarmantnija. Prirodni grebeni europske plosnate kamenice masovno nestaju, a na mnogim se područjima ova vrsta već smatra **funkcionalno izumrlom**. Iako je Jadran jedno od rijetkih preostalih utočišta s prirodnim i uzgojnim populacijama, znanstvenici upozoravaju na zabrinjavajuće promjene koje su zabilježene i u našim vodama.

## Projekt POPOyster: Znanstveni odgovor na krizu

Kako bi spriječili daljnji pad i postavili temelje za obnovu ove vrste, stručnjaci s **Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu** pokrenuli su opsežna istraživanja u sklopu projekta **POPOyster**, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

Sustavnim terenskim radom, uzorkovanjem i modernim podvodnim snimanjima pomoću daljinski upravljanih ronilica (ROV), splitski su znanstvenici analizirali stanje prirodnih i uzgojnih populacija. Rezultat njihovog rada su **dva nova znanstvena rada** posvećena europskoj plosnatoj kamenici:

**Obnova prirodnih populacija:** Analizom povijesnih podataka i stanja u sjevernom Jadranu, znanstvenici su definirali konkretne, znanstveno utemeljene smjernice za obnovu njezinih staništa. Rad je objavljen [OVDJE](https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/hcmr-med-mar-sc/article/view/43857?ref=morski.hr). 

**Optimizacija uzgoja:** Praćenjem reproduktivnog ciklusa i prihvata mlađi na pet uzgajališta duž istočnog Jadrana, utvrđeno je da uspješnost prihvata iznimno ovisi o dubini i lokalnim morskim uvjetima. Zbog toga se vrijeme i dubina postavljanja kolektora moraju individualno prilagoditi svakom uzgajalištu. Rad je dostupan [OVDJE](https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272771426001186?via%3Dihub&ref=morski.hr). 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/08/760242948_1955134598760476_596756995718001014_n.jpg)

## Građani kao ključni saveznici u istraživanju

U borbi za očuvanje jadranskih kamenica iznimno je važna i uloga javnosti. Iz Instituta ističu kako su im dosadašnje dojave građana bile od neprocjenjive važnosti pri otkrivanju novih lokacija i usmjeravanju terenskih istraživanja.

> **Prijavite nalaz kamenice:** Svi koji primijete kamenice u moru mogu dojaviti lokaciju putem službene aplikacije [OVDJE](https://oesurvey.vercel.app/hr?ref=morski.hr).   
>  
> *Iz Instituta naglašavaju da se podaci o prijavljenim lokacijama ne objavljuju javno – oni služe isključivo znanstvenicima za obilazak terena, provjeru nalaza i prikupljanje istraživačkih podataka.*

D.G.